naziv: Astronomija 1, Astronomija 2
autor: Vladis Vujnović
izdala: Školska knjiga, Zagreb (1989. i 1990.); tisak Birografika, Subotica

      Astronomija 1 i 2 Vladisa Vujnovića zapravo su udžbenici za školsku astronomiju. Tako izgledaju, a tako su i napisane. Iako se Vujnović koristi dosta jednostavnim jezikom, primjerenom učenicima koji će se udžbenikom služiti, povremeno se nađu i stručni nazivi koji su nepotrebni i daju knjigama vrlo "ozbiljan" karakter. U službi utilitarnosti, knjige ne obiluju prekrasnim fotografijama, nego mnoštvom skica, grafova i dijagrama (koje je izradio Krunoslav Špoljarić). Osim toga, navodi se puno konkretnih brojeva i mnoštvo formula. U posebno odijeljenim područjima nalaze se i riješeni zadaci koji omogućavaju bolje shvaćanje prethodno pročitanog poglavlja. Oni predstavljaju praktičnu primjenu suhoparnih formula o kojima se prethodno govori. Nerijetko se tu radi o zanimljivim situacijama, koje će čitaču bolje objasniti neke pojave od teksta.

     Očito je da ove knjige nisu namijenjene čitanju od korica do korica, a to ni ne preporučam. Ono što je najveći plus ovih knjiga je to da sadrže puno konkretnih podataka (brojeva, formula) koje ne možete naći u nekoj znanstveno - popularnoj knjizi. Astronomiju 1 i 2 korisno je imati doma jer se u njima može u kratkom vremenu pronaći željeni podatak ili potrebna formula. Oni koji nisu toliko zainteresirani za astronomiju, odnosno tek počinju, knjige im se možda neće svidjeti jer su dosta suhoparne u smislu da ne prikazuju astronomiju kao nešto zanimljivo i zabavno. Mislim da će ove knjige u ruke uzeti onaj tko je odlučio baviti se astronomijom i sada želi nešto konkretno naučiti ili netko kome trebaju informacije za natjecanje iz astronomije. Važno je naglasiti da, usprkos tome što su knjige izdane prije petnaestak godina, iz njih još vade pitanja i zadatke za natjecanje. Ono što je najveći minus kod obje knjige je njihova zastarjelost. Izdane su 1989. i 1990., a imaju i nekakav "socijalistički", predavački ton. Nemaju, kao što to većina novijih knjiga ima, neki prijateljski odnos prema čitaču. Teorija je objašnjena bez previše pojednostavljanja i analogija koje bi pomogle da si to dočara netko tko nije upućen. Osim toga, u osamdesetima nije još bilo ni Hubblea, ni SOHOa, ni Galilea, ni Keckova, observatorija koja danas uzimamo zdravo za gotovo i hranimo se njihovim prekrasnim slikicama. Sve što ćete u ovim knjigama naći staro je barem 15 godina, a imajte ne umu da je astronomija dinamična znanost. Kada malo bolje pogledate, Astronomija 1 i 2 naučit će vas sve što vam je potrebno za bavljenje astronomijom - od astrognozije do astrofizike, no neće vas vjerojatno nimalo zagrijati za amatersku astronomiju.

     Prvi dio Astronomije ima podnaslov "osnove astronomije i planetski sustav". Otprilike polovica knjige bavi se uvodom u astronomiju - povijesti, astrognozijom, snalaženjem na nebu, nebeskom mehanikom i osnovnim zakonima gravitacije i ostalih sila. Jedino mi nije jasno zašto je kao prvo poglavlje stavljena astrognozija, a onda povijest, pa snalaženje na nebu. U svakom slučaju, ova poglavlja su vrlo korisna početnicima. Drugi dio knige bavi se Sunčevim sustavom. Počinje se od našeg najbližeg svemirskog susjeda, Mjeseca, nastavlja preko terestričkih planeta, malih tijela Sunčevog sustava, Jovijanskih planeta, pa sve do Plutona. O svakom od njih postoji dio sa fizičkim podacima (koji je koristan i ozbiljnijim amaterima koji su zaboravili točne brojeve), nešto o povijesti istraživanja i svojstvima gibanja. Neki bi možda rekli da teksta i nema puno, ali on je jezgrovit i vrlo informativan. Na kraju knjige postoji popis svih planeta i nekih njihovih mjeseca sa fizičkim podacima. Knjiga ima sveukupno 260 stranica.

      Drugi dio se bavi astrofizikom, Suncem, zvijezdama i galaksijama i malo je napredniji od prvog dijela. Vjerojatno je i bio cilj da Astronomija 1 bude udžbenik za niže, a drugi dio za više razrede. U ovoj knjizi objašnjavaju se osnove astrofizike kao grane znanosti, što znači da nema mjesta zanimljivostima i praktičnim savjetima za astronome amatere. Ovu knjigu može zavolijeti samo zaljubljenik u čistu fiziku i formule. Kao i prvi dio, ovaj nudi pregršt konkretnih informacija i brojeva. Čitanje npr. teksta o kvazarima sigurno neće zaintrigirati nekoga tko je nešto o njima načuo u medijima. Takvima preporučam da ni ne traže ovu knjigu, nego uzmu neku koja će im kvazare približiti na popularno - znanstveni, mnogo slikovitiji i zanimljiviji način.

     Sve u svemu, zbroj pluseva i minuseva ovih knjiga vuče na nekakvu srednju vrijednost. Knjige kao knjige nisu baš zanimljive, no znaju se pokazati vrlo korisnim (kada npr. idete na natjecanje iz astronomije). Zamjeram im na tome što je tekst suhoparan i ne naročito zanmljiv, te što su relativno zastarjele. No, razlog tome što je ocjena ipak iznad polovice je taj što cilj ovih knjiga ionako nije da budu zanimljive i znanstveno - popularne, nego edukativne.

ocjena: 6/10

Mislav Baloković, < 1.4.2004.