|
Rijetko koji amaterski astronom koji zna
ne�to i o fotografiji, barem ne poku�a fotografirati nebo. No,
znati kako se fotografira
po danu ne zna�i nu�no znati kako se slika no�no nebo. Upravo
zbog toga, astrofotografija zahtjeva posebne upute za one koji
se njome
�ele baviti. Astrofotografija mo�e biti vrlo jednostavna, a i
iznimno komplicirana, zavisno o metodi kojom se radi. Svaku metodu
nastojat
�u pojasniti u zasebnim �lancima, a ovdje �u objasniti neke osnovne
principe astrofotografije.
Primjere nekih metoda mo�ete vidjeti i u na�oj galeriji.
Kada govorimo o fotografiranju neba, ne radi se nu�no o slikanju
kroz teleskop. Slikati se, naravno, mo�e i kroz teleskop, ali
to ve� spada u naprednije tehnike. Najjednostavnije je uzeti
fotoaparat u ruke i ispucati par slika. No, ho�ete li time i�ta
dobiti? Apsolutno ni�ta. Da bi film skupio dovoljno svijetla
za otisak slike, otvor foti�a (blenda) morat �e dugo ostati otvoren.
Vrijeme izlo�enosti filma svijetlu naziva se ekspozicija. Idioti
(oni fotoaparati koji samo imaju gumb za slikanje i ni�ta vi�e)
su namje�teni tako da djeluju u prosje�nim, normalnim uvjetima.
To zna�i da je ekspozicija fiksna, a obi�no iznosi 1/125 do 1/30
sekunde. Takve ekspozicije prekratke su za ikakvu astrofotografiju,
tako da foti� mo�ete slobodno otpisati. Malo napredniji aparati
imaju ugra�ene svjetlomjere koji ovisno o svjetlosnim uvjetima
produ�uju i skra�uju ekspoziciju. No, ako ekspoziciju ne mo�ete
namjestiti manualno, ni ovakav foti� vam ne�e pomo�i.
 |
| potpuno mehani�ki SLR -
stara praktica LLC sa 50 milimetarskim objektivom (Mislav
Balokovi�) |
|
Prva bolja solucija je fotoaparat koji
mo�e dugo dr�ati blendu otvorenu pomo�u baterija. Iako se s time
mo�e snimati nebo, baterije
su nepouzdane i brzo se tro�e. Najpopularniji astronomski fotoaparati
su tzv. SLR (Single Lens Reflex) aparati. To su mehani�ki aparati
(koji ne koriste baterije, osim eventualno za svjetlomjer koji
je ovdje nepotreban) koji pomo�u pomi�nog ravnog zrcala preusmjeravaju
svijetlo kroz "ni�an" ili na film. Njima se ekspozicija manualno
pode�ava, a najbitnije od svega je da imaju tzv B - setting (bulb)
koji omogu�uje beskona�nu ekspoziciju. Blenda se zatvara tek
kada se opusti okida�. Time se mogu dobiti vi�eminutne, pa i
vi�esatne ekspozicije koje daju prekrasne slike (naravno, ako
su dobro napravljene). Jo� bolji izbor od SLRa je digitalni SLR
ili �ak CCD kamera. No, za po�etnika, a pogotovo za njegovu financijsku
situaciju, najbolje je po�eti sa SLRom.
Najbolje �to vam se mo�e dogoditi na po�etku
bavljenja astrofotografijom je da doma na�ete stari SLR koji
se vi�e ne koristi jer mu se
pokvario npr. svjetlomjer. Ako ba� niste te sre�e, mo�da na kakvom
sajmu na�ete jeftini aparat koji se lako popravi. Pravi SLR,
optimiziran za astrofotografiju (kao �to su modeli Canon F1 i
FTb, Nikon FM2 i F3, Olympus OM-1 i OM-4T, Pentax K1000 i LX)
te�ko �ete na�i jer su im cijene paprene. No, svaki drugi SLR,
kao i moja Praktica LLC koju sam na�ao doma i popravio za 100
kuna, mo�e jednako dobro poslu�iti po�etniku u upoznavanju s
fotografiranjem neba.
Osim fotoaparata, va�no je znati kakvim
se filmovima koriste astrofotografi. To uglavnom nisu najobi�niji
filmovi koji na
kutijici imaju oznaku 100. To su filmovi za svakodnevnu upotrebu,
a oznaka 100 zna�i da imaju 100 ASA. Ti filmovi se sporo mijenjaju
u kontaku sa svijetlom, �to zna�i da nisu jako osjetljivi. Za
astrofotografiju �e vam uglavnom trebati "brzi" filmovi
od 200, 400, 800, a mo�da i vi�e ASA. �to vi�e ASA film ima,
br�e reagira
na svijetlo, osjetljiviji je, ali ima i vi�e granulacije. Br�i
film omogu�it �e vam skra�ivanje ekspozicija ili ve�u koli�inu
tamnih detalja u odnosu na sporiji film. Koliko utjecaja na fotografiju
ima film, najbolje �ete vidjeti tako da prilikom slikanja neba
koristite razli�ite filmove. O filmovima i njihovim razlikama
postoji cijela mala znanost, ali potpuni po�etnik od nje ba�
i nema koristi.
 |
|
primjer slike koja se mo�e dobiti
samo sa foti�em na fiksnom tripodu i 20 sekundi ekspozicije
(Mislav Balokovi�)
|
|
Fotografirati nebo se mo�e na vi�e na�ina,
ovisno o tome �to �elite uhvatiti u objektiv. Obi�no se po�inje
sa "svim" -
�irokokutnim snimanjem velikog dijela neba u �elji da se snime
zvijezde (konstelacije),
planeti i/ili Mjesec. Ova metoda je ujedno i najjednostavnija
jer ne zahtjeva ni�ta vi�e od fotoaparata i tripoda (trono�ca).
Po�to pritom fotoaparat ne prati rotaciju neba, nakon tridesetak
sekundi ekspozicije dolazi do pojave izdu�enih umjesto to�kastih
zvijezda, �to nije po�eljno osim ako se ba� ne radi tzv. "star
trail" slika. Ako �elite uhvatiti ne�to tamnije objekte,
trebat �e vam dulja ekspozicija i monta�a za teleskop koja ima
motorizirano
pra�enje neba (ekvatorijalna monta�a). Kako astronomi u tom slu�aju
obi�no montiraju fotoaparat na teleskop, ta se metoda naziva
piggyback. Nakon toga kre�e se na snimanje kroz teleskop koriste�i
neku od metoda: afocal coupling (slikanje kroz teleskop s objektivom
i fotoaparat s objektivom), prime focus (teleskop se koristi
kao objektiv, a fotoaparat se stavlja umjesto okulara), pozitivna
ili negativna projekcija (projiciranje uve�ane slike na film
pomo�u teleskopa s okularom), snimanje web kamerom ili �ak CCD
kamerom. O posebnostima svake od metoda mo�ete pro�itati u posebnim
tekstovima (linkovi ispod teksta).
Mislav Balokovi�, 4.12.2004.
|
