Krajem ožujka preko Zemljine će površine prijeći Mjesečeva sjena. Mjesec će se naći između nas i Sunca u još jednoj pomrčini Sunca. Pomrčinu ćemo iz Hrvatske vidjeti kao djelomičnu, a kao potpunu moći će vidjeti oni koji se nađu u Libiji, Egiptu, Turskoj ili nekoj drugoj afričkoj ili azijskoj zemlji preko koje prelazi linija totaliteta. Ako vrijeme bude povoljno, promatranje će biti organizirano na igralištu XV. gimnazije (MIOCA) podne do 15 sati.
                                                       više...
 

    Mlada hrvatska astrofizičarka Ana Bedalov dio je europskog tima koji je nedavno snimio prvu sliku ekstrasolarnog planeta. Iako je poznato oko 150 planeta oko drugih zvijezda, teško je dobiti direktnu sliku jer tamni planet obično sakrije blještava zvijezda oko koje on kruži.

    Gornja slika prikazuje zvijezdu GQ Lupi A i njen planet GQ Lupi b. Mnogi su skeptični da bi to mogao biti smeđi patuljak (posebna vrsta zvijezde), no prilično je sigurno da se radi o planetu. Teoretski modeli su prilično neprecizni, a predviđaju masu od 2 do 3 mase Jupitera. Planet je udaljen oko 400 svj. god. od nas i oko 100 AU od zvijezde.
 

    Solarno jedro jedan je od alternativnih oblika pogona koji do danas još nije iskušan u svemiru. Tome će uskoro stati na kraj letjelica Cosmos 1 izgrađena privatnim novcem Planetarnog društva i sponzora, Cosmos Studiosa. Iako se ne planira dugo svemirsko putovanje, ova misija za mnoge ima sentimentalnu vrijednost zbog mogućnosti da nas brod na ovu vrstu pogona jednom odveze do obližnjih zvijezda...
                                                   više...

    Tim znanstvenika sa Washingtonskog sveučilišta jedan je od 12 koji su ovaj mjesec počeli dobivati 75 000 dolara za razvoj programa napredne tehnologije, konkretno novog oblika svemirskog pogona nazvanog mag-beam. Radi se o sustavu koji bi koristio magnetiziranu plazmatsku zraku za "guranje" letjelica. Koncept je donekle sličan ideji o letjelici sa solarnim jedrom i velikim laserom koji bi ga osvjetljavao. No, umjesto svjetlosti, letjelice opremljene nekom vrstom magnetskog jedra pogonila bi jako magnetizirana zraka emitirana sa stanice stacionirane u Zemljinoj orbiti. Da bi takav sustav funkcionirao i u suprotnom smjeru, identičnu stanicu trebalo bi postaviti i na odredištu. Kada se jednom takve stanice postave u orbite planeta Sunčevog sustava, putovanja bi postala relativno brza i rutinska, što je preduvjet za neku permanentniju ljudsku nastambu van Zemlje i njene orbite. Put na Mars skratio bi se sa sadašnjih 6 mjeseci (minimalno) na prosječno jedan i pol. Iako će za uspostavu takvog sustava biti potrebne milijarde dolara, sve buduće letjelice bile bi mnogo jeftinije jer ne bi morale imati vlastiti pogon. Stanice bi se napajale praktički neiscrpnom solarnom energijom ili pak dugovječnim nuklearnim generatorima. Nakon što se provede studija izvedivosti koncepta, NASA će odlučiti da li će tim dobiti 400 000 dolara za prvu fazu razvoja. Ako sve pođe po planovima, pretpostavlja se da bi se prvi pokusi u svemiru mogli dogoditi za 5 godina.

    Jeste li znali da je prema Bibliji 22.10. 2004. u 18 sati Svemir navršio 6000 godina? Nadbiskup Armagha James Ussher, koji je 1650. godine istraživao biblijski početak svijeta, zaključio da se veliko stvaranje dogodilo baš u subotu, 22.10. prije ravno 6000 godina. Moderniji proračuni pak tvrde da je prema Knjizi postanka Svemir "čak" sedam godina stariji. Da li ćete vjerovati jednima, drugima ili pak trećima koji vjeruju da je Svemir dvanaestak milijardi godina stariji, ovisi o vama.