Krajem o�ujka preko Zemljine �e povr�ine prije�i Mjese�eva sjena. Mjesec �e se na�i izme�u nas i Sunca u jo� jednoj pomr�ini Sunca. Pomr�inu �emo iz Hrvatske vidjeti kao djelomi�nu, a kao potpunu mo�i �e vidjeti oni koji se na�u u Libiji, Egiptu, Turskoj ili nekoj drugoj afri�koj ili azijskoj zemlji preko koje prelazi linija totaliteta. Ako vrijeme bude povoljno, promatranje �e biti organizirano na igrali�tu XV. gimnazije (MIOCA) podne do 15 sati.
                                                       vi�e...
 

    Mlada hrvatska astrofizi�arka Ana Bedalov dio je europskog tima koji je nedavno snimio prvu sliku ekstrasolarnog planeta. Iako je poznato oko 150 planeta oko drugih zvijezda, te�ko je dobiti direktnu sliku jer tamni planet obi�no sakrije blje�tava zvijezda oko koje on kru�i.

    Gornja slika prikazuje zvijezdu GQ Lupi A i njen planet GQ Lupi b. Mnogi su skepti�ni da bi to mogao biti sme�i patuljak (posebna vrsta zvijezde), no prili�no je sigurno da se radi o planetu. Teoretski modeli su prili�no neprecizni, a predvi�aju masu od 2 do 3 mase Jupitera. Planet je udaljen oko 400 svj. god. od nas i oko 100 AU od zvijezde.
 

    Solarno jedro jedan je od alternativnih oblika pogona koji do danas jo� nije isku�an u svemiru. Tome �e uskoro stati na kraj letjelica Cosmos 1 izgra�ena privatnim novcem Planetarnog dru�tva i sponzora, Cosmos Studiosa. Iako se ne planira dugo svemirsko putovanje, ova misija za mnoge ima sentimentalnu vrijednost zbog mogu�nosti da nas brod na ovu vrstu pogona jednom odveze do obli�njih zvijezda...
                                                   vi�e...

    Tim znanstvenika sa Washingtonskog sveu�ili�ta jedan je od 12 koji su ovaj mjesec po�eli dobivati 75 000 dolara za razvoj programa napredne tehnologije, konkretno novog oblika svemirskog pogona nazvanog mag-beam. Radi se o sustavu koji bi koristio magnetiziranu plazmatsku zraku za "guranje" letjelica. Koncept je donekle sli�an ideji o letjelici sa solarnim jedrom i velikim laserom koji bi ga osvjetljavao. No, umjesto svjetlosti, letjelice opremljene nekom vrstom magnetskog jedra pogonila bi jako magnetizirana zraka emitirana sa stanice stacionirane u Zemljinoj orbiti. Da bi takav sustav funkcionirao i u suprotnom smjeru, identi�nu stanicu trebalo bi postaviti i na odredi�tu. Kada se jednom takve stanice postave u orbite planeta Sun�evog sustava, putovanja bi postala relativno brza i rutinska, �to je preduvjet za neku permanentniju ljudsku nastambu van Zemlje i njene orbite. Put na Mars skratio bi se sa sada�njih 6 mjeseci (minimalno) na prosje�no jedan i pol. Iako �e za uspostavu takvog sustava biti potrebne milijarde dolara, sve budu�e letjelice bile bi mnogo jeftinije jer ne bi morale imati vlastiti pogon. Stanice bi se napajale prakti�ki neiscrpnom solarnom energijom ili pak dugovje�nim nuklearnim generatorima. Nakon �to se provede studija izvedivosti koncepta, NASA �e odlu�iti da li �e tim dobiti 400 000 dolara za prvu fazu razvoja. Ako sve po�e po planovima, pretpostavlja se da bi se prvi pokusi u svemiru mogli dogoditi za 5 godina.

    Jeste li znali da je prema Bibliji 22.10. 2004. u 18 sati Svemir navr�io 6000 godina? Nadbiskup Armagha James Ussher, koji je 1650. godine istra�ivao biblijski po�etak svijeta, zaklju�io da se veliko stvaranje dogodilo ba� u subotu, 22.10. prije ravno 6000 godina. Moderniji prora�uni pak tvrde da je prema Knjizi postanka Svemir "�ak" sedam godina stariji. Da li �ete vjerovati jednima, drugima ili pak tre�ima koji vjeruju da je Svemir dvanaestak milijardi godina stariji, ovisi o vama.