esa radi kartu svemira

      ESA je nedavno predstavila jedan od svojih najambicioznijih projekata do sada. Cilj misije pod imenom Gaia bit će precizno određivanje položaja, sjaja, udaljenosti, boje i dr. jedne milijarde zvijezda naše Galaksije. Osim samih zvijezda, pretpostavlja se da će Gaia otkriti i klasificirati mnoge objekte unutar Sunčevog sustava, a i izvan naše Galaksije. Radi se o asteroidima, kometima i objektima Kuiperovog pojasa, galaksijama, pa čak i udaljenim kvazarima, sve su to nusprodukti primarne misije - trodimenzionalnog kartografiranja i katalogiziranja milijarde zvijezda.

     Možda se netko pita, čemu sve to? Tko putuje po našem galaktičkom susjedstvu da mu treba karta? Iako nitko još ne putuje, precizne informacije o luminozitetu, boji, kemijskom sastavu i udaljenosti neke zvijezde od velike su važnosti za skoro sva istraživanja u današnjoj astronomiji. Za sada najbolji podaci dolaze sa prijašnje (također europske) misije satelita Hipparcos koji je katalogizirao 100 000 zvijezda s velikom preciznošću i oko milijun s nešto manjom preciznošću. Ekvivalent njegovoj preciznosti je razlika od jednog milimetra na tisuću metara. Ako mislite da je to precizno, varate se. Gaia će moći razlučiti razliku od istog tog jednog milimetra sa 10 000 kilometara!

letjelica u umjetničkoj interpretaciji (ESA)

      Tajna ove misije je u izvanredno osjetljivim novim kamerama i optici. Letjelica ima dva identična Astro teleskopa za mjerenje pozicije zvijezda i jedan Spectro teleskop za mjerenje sjaja i razlaganje svijetla na spektar (čime se dobiva kemijski sastav i Doppleov pomak uzrokovan gibanjem izvora). Astro teleskopi koriste tri zakvivljena, ali pravokutna zrcala s najduljom osi od 1.4 metra. Svi su teleskopi smješteni u heksagonalnom dijelu letjelice koji možete vidjeti na slici. Svaki od njih gleda na svoju stranu kroz svoj otvor, a letjelica se polako rotira oko osi da bi "pomeli" cijelu nebesku sferu. Zaštitu od štetnog zračenja, a i izvor električne energije predstavlja solarni štit na kojem se nalaze i solarne ploče. On se sastoji od 6 odvojenih dijelova, a pri lansiranju će biti sklopljen. Samo za ilustraciju, rašireni štit ima promjer od 9.5 metara. Ispod njega nalazi se tzv. servisni modul u kojemu su, između ostalog, uređaji za komunikaciju. Gaia će komunicirati sa Zemljom 8 sati dnevno preko 32 - metarske radio antene u australskom Perthu.

     Misija će trajati 5 godina, što je izvedivo s obzirom na položaj letjelice u Lagrangeovoj točki L2 koja se nalazi iza Zemlje. Od Sunca će letjelicu štititi solarni štit, a neće joj smetati ni radijacija sa Zemlje i Mjeseca. Za to vrijeme letjelica će svojim teleskopima oko sto puta pregledati svaku svoju metu, brižno zapisujući njene promjene u sjaju, udaljenosti i položaju. Sve to trebalo bi rezultirati novim otkrićima ekstrasolarnih planeta, tamnih smeđih patuljaka, novi i supernovi, promjenjivih zvijezda itd. Instrumenti kojima se služi osigurat će da budu vidljivi objekti do vizualne magnitude 20. Što se tiče udaljenosti, one bi trebale biti pouzdano precizne do udaljenosti od oko 30 000 svjetlosnih godina, što je 10% udaljenosti Sunca od središta Galaksije.

Mislav Baloković, 10.7.2004.