|
 |
pokrivene solarne ploče letjelice
prije lansiranja (JPL, NASA)
|
|
Vijesti o misiji Deep Impact, 59 dana prije
ciljanog sudara sa kometom Tempel 1, govore da je letjelica u
izvrsnom stanju i
da napreduje prema svojem cilju. 16.5. letjelica je odradila
drugu korekciju putanje, ne bi li vrijeme sudara pomaknula malo
unaprijed, buduća da će se time omogućiti većem broju zemaljskih
observatorija da promatra događaj. Balistički pogodak 372 kg
teškog metka (impaktora) u površinu nukleusa kometa dogodit će
se 4.7. ove godine u 05:52 po UTu (07:52 po našem vremenu).
Bit će to spektakularni kraju šestomjesečne misije i jednosmjernog
putovanja od 431 milijun kilometara.
Misija Deep Impact sastoji
se od dva dijela - glavne letjelice koja će proletjeti kraj kometa
i tzv. impaktora kojime će se
komet bombardirati. Impaktor je nešto kao jedan metar dugački
bakreni
metak. Dizajniran je tako da sa svojih 372 kilograma na površini
kometa Tempel 1 ostavi krater veličine rimskog Koloseuma. Nukleus
kometa inače ima promjer od oko 6 kilometara, a u trenutku pogotka
nalazit će se 133 milijuna kilometara od Zemlje. Vatromet će
sa udaljenosti od oko 500 kilometara nadgledati glavni dio letjelice.
Osim nje, događaj će pratiti i mnogi znanstveni teleskopi sa
Zemlje, te Hubble (HST), Spitzer (SST) i Chandra iz svemira.
 |
jedna od ranijih slika mete,
kometa tempel 1 (JPL, NASA)
|
|
Skupljeni podaci dat će
znanstvenicima uvid u sastav stijena ispod površine nukleusa
kometa. Glavni dio letjelice Deep Impact
nosi
4 instrumenta kojima će se prikupljati podaci o efektima sudara.
Kamera i infracrveni spektrometar zajedno sačinjavaju instrument
visoke rezolucije, a osim njih letjelica ima i kameru srednje
rezolucije, te kameru za navođenje, vrlo sličnu onoj kakvu
impaktor koristi
za ciljanje. Druge dvije kamere snimat će posljednje trenutke
prije veličanstvenog sudara pri brzini od oko 37 000 km/h. Ovisno
o sastavu stijena
u kometu (nukleusu), znanstvenici predviđaju krater veličine
velike kuće do nogometnog stadiona, dubok 2 - 14 katova. Led
i prašina
poletjet će sa površine, otkrivajući materijal u unutrašnjosti.
Impaktor će u sudaru potpuno ispariti. Za
više informacija o misiji, posjetite službene
stranice misije ili stranice
NASAe, čiji Jet
Propulsion Laboratory (JPL)
vodi misiju.
Mislav Baloković, 16.5.2005.
Europski "comet chaser" Rosetta, inače
na putu prema kometu 69P/Churyumov - Gerasimenko, također će
pratiti misiju Deep Impact. U trenutku sudara 4.7. ona će se
nalaziti 80 milijuna klimetara od kometa Tempel 1 i to pod kutem
od 90 stupnjeva od Sunca. Zbog drugačijeg kuta gledanja od svih
zemaljskih gledatelja, Rosetta će donijeti vrlo vrijedne slike
pomoću kojih bi se mogao složiti i trodimenzionalni prikaz sudara
i eksplozije.
Motrenje kometa Tempel 1 započet će 29.6.
i završiti 14.7. Za to vrijeme pratit će se ponašanje kometa
kako bi se mogle uočiti promjene prije i poslije sudara. Za vrijeme
samog sudara koristit će se četiri instrumenta:
- MIRO - spektrometar mikrovalnog zračenja kojim će se mjeriti
temperatura plina i kemijski sastav;
- VIRTIS - vizualni i infracrveni spektrometar koji će se pozabaviti
otkrivanjem kemijskog sastava izbačene prašine, dakle - sastava
samog kometa;
- ALICE - ultraljubičasti spektrometar specijaliziran za kemijsku
analizu vrućih plinova nastalih sudarom;
- OSIRIS - video sustav koji će snimati komet.
Mislav Baloković, 22.6.2005.
 |
bljesak 67 sekundi nakon sudara
snimljen sa letjelice (NASA / JPL-Caltech / UMD)
|
|
Nakon putovanja od
172 dana i 431 milijun kilometara, misija Deep Impact uspješno
je privedena
kraju. 4.7. (na Dan nezavisnosti u SADu) u 7:52 po našem vremenu
(05:52 UT) impaktor težak 372 kilograma pogodio je komet Tempel
1, točno kao što je bilo i planirano.
Deep Impact je prije sudara 3
puta autonomno prilagođavao svoju putanju (90, 35 i 12.5 minuta
prije samog
sudara). U trenutku
sudara projektil je imao brzinu od oko 10 kilometara
po sekundi, ili oko 37 000 km/h. Glavna letjelica je u razdoblju
od 14 minuta snimala i prikupljala brojne podatke koje
je zatim odašiljala
na Zemlju. Službena potvrda o sudaru stigla je oko 5 minuta nakon
samog sudara. Nakon toga je letjelica ušla u svojevrsni "safe
mode" kako se ne bi
oštetila
tijekom
prolaza
kroz rep kometa. Ne gubeći vrijeme, inženjeri zaduženi za letjelicu
odmah su nakon toga krenuli u provjeru mogućih oštećenja. Ako
se letjelica pokaže dovoljno neoštećena, njena misija će se možda
proširiti na još jedan komet (Boethin).
Za "napadnuti" komet ne morate
se bojati jer za njega ovaj sudar znači koliko i Boeingu 747
sudar s komarcem. Sudarom
je oslobođena velika energija (koju možete vidjeti na slici u
svjetlosnom obliku) koja se uglavnom pretvorila u toplinu. Ona
je zagrijala materijal od kojeg je komet izgrađen i time omogućila
da instrumenti na Zemlji (ili u orbiti oko Zemlje i Sunca) snime
spektar njegovog materijala. Taj je materijal gotovo nepromijenjen
od samog početka Sunčevog sustava i kao takav je vrlo interesantan
znanstvenicima koji istražuju postanak našeg planetarnog sustava.
Mislav Baloković, 6.7.2005.
|
