Program SETI@home prestao je s radom u dolje navedenom obliku u prosincu 2005. godine. No, to ne znači da se SETI prestao baviti signalima iz Svemira, niti da je završen projekt obrade podataka kod kuće. Sada se može s Interneta skinuti klijent - program BOINC preko kojega opet možete svoje kompjutersko vrijeme dati SETIju. Iako je proces prijenosa, obrade i vraćanja podatak gotovo isti kao ovaj opisan dolje, sada imate na izbor više projekata kojima je potrebno kompjutersko vrijeme, a oni se bave istraživanjem globalne klime, traženjem lijeka za rak, kalkulacijama procesa u čestičnim akceleratorima itd. Koliko ćete vremena posvetiti kojem istraživanju, određujete sami. Program se može skinuti ovdje.

      Program pod imenom SETI@home dio je potrage za iznvanzemaljcima u koju se može uključiti svatko. On je jedan od programa instituta SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence). Razlog njegovog pokretanja je problem nedovoljne kompjutorske snage za obradu svih podataka. Naime, otkad SETI koristi najveći radioteleskop na svijetu, Arecibo u Puerto Ricu (promjera 305 metara), svakodnevno se nakupi 35 Gb (gigabajta) podataka koje treba analizirati. Kroz nekoliko godina teleskop će tri puta snimiti dio neba koji je njemu dostupan i to na više od stotinu milijuna frekvencija. Toliku količinu podataka ne bi mogli simultano obrađivati ni najjači svjetski superkompjuteri. Kompjuteri koje ima SETI mogu pretražiti podatke u realnom vremenu tražeći samo iznimno jake širokopojasne signale.

      No, ono što SETI traži nije širokopojasni (broad band) signal, nego signal na nekoj uskoj specifičnoj frekvenciji. Slanje poruke preko cijelog spektra iziskivalo bi mnogo energije, tako da je logično pretpostaviti da će inteligentna civilizacija poslati uski i jaki signal. SETI@home koristi snimke sa Areciba široke 2.5 MHz, centrirano na frekvenciji od 1.42 GHz. Ta frekvencija odgovara prirodnoj rezonanciji atoma vodika (valne duljine 21 cm), najčešćeg elementa u svemiru. Problem analize podataka leži upravo u činjenici da bi signal trebao biti na nekoj od snimanih frekvencija, samo se nezna na kojoj.

      Ono što je cilj SETI@home projekta je iskoristiti besposlena računala diljem svijeta za analizu tih podataka. Kako? Na serveru sveučilišta Berkeley u Californiji podaci se dijele na tzv. radne jedinice (engl. work unit) od kojih svaka sadrži snimku duljine 107.4 sekunde širine 10 kHZ. Svaka takva radna jedinica ima 250 Kb i kao takvu ju je lako slati preko Interneta. Sve što vam treba da dobijete vlastitu radnu jedinicu koju ćete obraditi je program koji možete skinuti na stranici http://setiathome.berkeley.edu. Sam program ima 750 Kb, tako da se skida samo nekiliko minuta.

program

      Program SETI@home možete koristiti kao screen saver ili vam može cijelo vrijeme raditi u pozadini. Meni osobno ne smeta da radi dok radim sa manje kompliciranim programima (kao Word, npr.). U uputama stoji da je za to potrebno minimalno 64 Mb RAM memorije, a vjerujem da nitko s novijim kompjuterom nema manje od toga. Za one kojima to možda smeta, postoji opcija da program radi samo kao screen saver. Kada podesite program nakon kratke instalacije, zahtjevat će od vas da se spojite na Berkeleyev server, prijavite se i skinete svoju prvu radnu jedinicu. Procedura traje par minuta i nemojte poluditi ako se neko vrijeme ništa ne pomakne. Kada u potpunosti dobijete radnu jedinicu (oko 340 Kb, zajedno sa nekim dodatnim informacijama o njoj), program će ju automatski početi obrađivati. Vezu sada možete prekinuti jer vaš kompjuter sada radi neovisno o drugima. Ponovo spajanje zatražit će tek kada jedinica bude u potpunosti obrađena.

      Radni prozor programa možete dobiti klikanjem na zelenu antenu u taskbaru ili jednostavno čekanjem da se pojavi screen saver. On izgleda ovako:

      SETI se pobrinuo da vam pokaže što se sve događa dok se SETI@home vrti. Lijevi gornji dio (1) ispisivat će vam što kompjuter trenutno radi, a najčešće će pisati "Computing Fast Fourier Transform". To je jedna od (nama smrtnicima nerazumljivih) matematičkih funkcija kojom se traže značajniji signali. Kada skidate novu radnu jedinicu, tu će pisati koliko podataka je skinuto. Ispod se nalaze još neki podaci i zgodan dvodimenzionalni crveni graf koji se povremeno mijenja.

      Veliki crveni progress bar (2) pokazuje vam koliko je posla obavljeno. Ispod njega piše i točan postotak (do stotinke promila!) i koliko je vremena utrošeno na analizu. Ovisno o snazi kompjutera i kompleksnosti signala, jednu radnu jedinicu obrađivat ćete između 5 i 25 sati, ovisno o "težini" radne jedinice. Za to će vrijeme vaš kompjuter izvesti između 2.4 i 3.8 trilijuna (10¹²) matematičkih operacija. Kada posao bude 100 % obavljen, program će vas zamoliti da se spojite na Internet kako bi obrađene podatke vratio na Berkeleyev server i uzeo novu radnu jedinicu. Sve to zajedno ne bi trebalo trajati duže od minute.

      Donji dio prozora zauzima veliki trodimenzionalni graf (3) koji se konstantno popunjava. Mislim da je njegova uloga čisto estetska, da ljudi vide da se nešto događa. Gore desno (4) imate podatke o radnoj jedinici koju trenutno obrađujete: točno vrijeme, deklinaciju i rektascenziju pozicije te, naravno, teleskop kojim je snimljena. Nije baš da to nečemu koristi, ali zgodno je znati. Ispod tih podataka imate podatke o sebi i svojem doprinosu projektu. Ovdje će vam pisati koliko ste radnih jedinica do sada obradili i koliko je vašeg kompjuterskog vremena potrošeno na to. Kada vam brojevi malo porastu, zgodno je zamisliti si koliko ste time pomogli SETIju.

      Iako još nije pronađen niti jedan signal koji bi mogao upućivati na to da napredna civilizacija pokušava komunicirati s nama, nade još ima. Prema nekim starim podacima, u program je (ili je bilo) uključeno preko 2 milijuna kompjutera iz cijelog svijeta. Procjenjuje se da su šanse da na svom računalu nađete neki zanimljivi signal oko jedan naprema 10 milijuna. Zamislite samo da vam kompjuter nađe prve signale vanzemaljaca dok vi odete napraviti kavu. Ne bi li to bilo fascinantno?

Mislav Baloković, < 1.6.2004.