mnogi zami�ljaju scene ekstrasolarnih planeta kao �to je ova (nepoznati umjetnik)

      Mu�i li i Vas pitanje da li postoji �ivot izvan Zemlje? Na to pitanje jo� ne mo�emo odgovoriti, ali barem mo�emo re�i da ima nade. Iako jo� neznamo da li postoje planeti poput Zemlje koji imaju sposobnost odr�avanja �ivota, danas znamo da i druge zvijezde imaju planete, kao �to ih ima i na�e Sunce. To su uglavnom gigantski planeti, plinoviti divovi sa masom vi�estruko ve�om od Jupiterove, no postoje i oni manji, sli�ni na�im Jovijanskim planetima. Neki od tih sustava sli�ni su Sun�evom, a jo� vi�e ima onih koji su potpuno druga�iji. Tako na primjer, oko zvijezde 51 Pegasi na udaljenosti koja je manja od Merkurove kru�i planet koji je upola "lak�i" od Jupitera. Za nas je to pomalo �udno, no izgleda da nije nemogu�e. U po�etku je to otkri�e predstavljalo problem jer se nije slagalo sa teorijom evolucije Sun�evog sustava. Naime, ona ka�e da je mlado Sunce lake elemente kao �to su vodik i helij otpuhalo u vanjske dijelove sustava djelovanjem tada jakog Sun�evog vjetra. Zbog toga danas divovske plinovite planete nalazimo samo na velikim udaljenostima od Sunca. No, obja�njenje le�i u teoriji po kojoj je planet nastao daleko od zvijezde, ali se s vremenom pribli�io zbog gravitacijskog utjecaja diska iz kojeg je nastao. Primjer sustava koji bi mogao biti sli�an Sun�evom je onaj zvijezde 47 Ursae Majoris u zvije��u Velikog Medvjeda. Oko zvijezde na udaljenosti malo ve�oj od Marsove kru�i planet dva i pol puta masivniji od Jupitera.

umjetnicki do�ivljaj planeta oko zvijezde 47 Ursae Majoris (Lynette Cook)

     Mo�da �e vas malo razo�arati �injenica da niti jedan od ovih planeta nikad nije vi�en ili snimljen. To je jednostavno trenutno nemogu�e. Planeti su, u odnosu na zvijezde, iznimno obskurni objekti, tako da ih uvijek zakriva zasljepljuju�e svijetlo zvijezde. Umjesto vizualnih dokaza, astronomi se slu�e indirektnim metodama, kao �to je gravitacijski utjecaj planeta na zvijezdu. On se mo�e dokazati dvjema metodama, a rezultat je gibanja zvijezde oko tzv. centra mase. Njega je najlak�e zamisliti kao polugu. Ako imate zvijezdu koja je velike mase i postavite ju na jednu stranu poluge, a na drugu stranu stavite planet �ija je masa malena u odnosu na zvijezdu, morat �ete ga potaviti puno dalje od zvijezde da bi obje strane bile u ravnote�i. Te�i�te je analogija centru mase. Dakle, planet i zvijezda me�usobno se vrte na dijametralno suprotnim stranama oko centra mase. Ista se stvar doga�a i u Sun�evom sustavu, ali je utjecaj Jovijanskih planeta malen jer nisu masivni i daleko su od centra. No, centar mase Sunca i Jupitera je dobar primjer. Oni se gibaju oko to�ke koja se nalazi oko 50 000 km iznad povr�ine Sunca (u smjeru Jupitera). Kada bi neki vanzemaljac promatrao to gibanje Sunca oko centra mase, mogao bi zaklju�iti da oko Sunca kru�i barem jedan veliki planet kojeg ne mo�e vidjeti.

     Pomicanja zvijezda oko centra mase vrlo su malena i potrebni su najve�i teleskopi da bi se ona mogla mjeriti. Metoda u kojoj se precizno mjere polo�aji zvijezde naziva se astrometrijom. Druga metoda mjeri pomake spektralnih linija u spektru zvijezde. Zbog istog gibanja, zvijezda se nekada pomi�e prema nama, a nekada od nas. Kada se zvijezda udaljava, spektralne linije se pomi�u prema crvenom dijelu spektra zbog Dopplerovog efekta. Isto tako, kada se zvijezda pribli�ava, spektralne linije se pomi�u prema plavom dijelu spektra. Iz periodi�kih promjena pomaka izlazi period ophoda planeta koji kru�i oko zvijezde.

darwinova flotila - jedan od projekata za potragu za terestri�kim planetima

     �to se ti�e pitanja s kojim sam ovaj �lanak zapo�eo, na njega jo� nema odgovora, kao �to jo� neznamo ni postoje li planeti sli�ni Zemlji (terestri�ki) kod drugih zvijezda. Njih se ne mo�e otkriti danas dostupnim metodama zbog njihove vrlo male mase. No, neke svjetske svemirske agencije planiraju u budu�nosti projekte kojima bi se tra�ili terestri�ki planeti. Problem je taj �to projekt zahtjeva velike teleskope koji rade u infracrvenom podru�ju i imaju rezoluciju nekoliko puta ve�u nego dana�nji teleskopi. Kada se takav projekt ostvari, mo�da �emo vidjeti da sustav kao �to je na� nije jedinstven, ve� postoji mnogo njemu sli�nih. A mo�da otkrijemo da smo sami... Tko zna...

Mislav Balokovi�, < 1.2.2004.