Odmah na po�etku
potrebno je naglasiti da se Sunce nikako ne smije
direktno promatrati. Nije
�ak preporu�ljivo gledati golim okom, ali kroz teleskop
ili dalekozor nikako. Koncentrirani snop Sun�evih zraka
�e vam gotovo sigurno spaliti neke dijelove oka, a to
se nikako ne mo�e popraviti. Ako vas ba� zanima za�to
je tako, probajte staviti dlan u fokus okulara (kada
je to�ka najmanja), pa �ete vidjeti koliko vas mo�e ope�i.
Imajte na umu da je oko mnogo osjetljivije od dlana.
Postoje, naravno, dalekozori i teleskopi prilago�eni
promatranju Sunca, ali oni su opremljeni fiterima koji
propu�taju tek mali dio Sun�eve svjetlosti, tako da nema
opasnosti. Obi�ni teleskopi serijski nemaju ugra�ene
filetere za Sunce, ali oni se mogu kupiti odvojeno. Postoje
filteri koji se stavljaju na okular, ali ti filteri nisu
preporu�ljivi. Postoji mogu�nost da, uslijed velike topline
unutar tubusa filter pukne, a tada je va�e oko direktno
izlo�eno ve� spomenutom snopu svijetla. Koliko se unutra�njost
tubusa mo�e zagrijati uvjerili smo se i mi sami.
Naime, za vrijeme promatranja tranzita Merkura preko
Sun�evog diska (koji je trajao nekoliko sati), otopio
se plasti�ni unutra�nji rub le�e koju smo koristili za
projekciju.
Nakon
�to sam nabrojao �to se sve ne smije raditi kod promatranja
Sunca, trebao bi re�i �to je na kraju
ostalo. Iako postoje dvije metode, amaterima je obi�no
dostupna samo jedna. Prva metoda je promatranje kroz teleskop koji ima filter
za Sunce postavljen ispred objektiva. Takvi filteri trebaju biti veliki koliko
i objektiv, pa su stoga i dosta skupi. Najskuplji su tzv. H - alpha filteri
koji
su najbolji, ali si ih �esto astronom amater ne mo�e priu�titi. Taj filter
propu�ta svijetlost samo jedne odredene valne duljine
(najja�e emisijske linije vodika),
a ne cijeli spektar slabijeg intenziteta. Prije je popularna bila Mylar folija,
no ona se danas gotovo i ne koristi. Najpopularnija je
Baader Astrosolar folija koju mo�ete kupiti u raznim
dimenzijama i lako montirati na bilo koji teleskop. Morate
samo napraviti od kartona prsten koji �ete nataknuti
na izlazni otvor tubusa i na njega fiksirati foliju.
Gledanje kroz foliju dat �e bijelu sliku Sunca, za razliku
od Mylara koji daje zelenkastu. Fotke snimljene kroz
Baader mo�ete vidjeti u galeriji. Samo za orijentaciju,
A4 komad folije ko�ta oko 25 Eura. Druga
metoda, koja
se
naj�e��e
i primjenjuje,
je
projiciranje
slike
Sunca
na
zaslon
(ekran) od papira ili kartona, postavljen ispred
okulara. Ta metoda se zove projekcija i njome �emo se
najvi�e
pozabaviti
jer je amaterima najpristupa�nija.
 |
primjer projekcije kroz
refraktor, sunce je svijetli krug projiciran
na papir iza teleskopa (Mike
Hanlon)
|
|
Da
bi se Sunce moglo promatrati projekcijom potrebno je
samo postaviti nekakav bijeli karton okomito na
opti�ku os teleskopa. Preporu�uje se koristiti teleskop
sa ekvatorskom monta�om kako bi bilo lak�e pratiti dnevni hod Sunca, ali mogu�e
je i ru�no pra�enje altazimutskim teleskopom. Teleskop ne mora imati veliki otvor,
pogotovo ako se ne promatraju nekakvi sitniji detalji. Refraktor od 60 mm zadovoljit
�e potrebe amatera. Va�no je napomenuti kako treba "ciljati" Sunce.
Ne smijete ga tra�iti gledaju�i kroz finder (tra�ilicu), ve� se slu�ite sjenom
svog teleskopa na podu. Zbog zagrijavanja unutar cijevi findera i potencijalne
�tete na nitnog kri�u unutar njega, najbolje
bi
bilo finder
skinuti s teleskopa ili ga nar nekako prekriti i za�tititi. Kada
je
sjena
najmanja,
trebali
bi
vidjeti
i
jednu
svijetlu to�ku. To zna�i da ste bilzu. Stavite ruku ispred okulara i pomi�ite
lagano teleskop
dok vam svijetla to�ka ne bude u sredini. Ekvatorskim teleskopima Sunce se mo�e
na�i i preko deklinacije i rektascenzije, ali za to su potrebni podaci o polo�aju
Sunca na nebu. Kada je Sunce u vidnom polju teleskopa, postavite karton na �eljenu
udaljenost i izo�trite sliku. Na izo�trenoj slici �e se pojaviti Sun�eve pjege
(ako ih ima taj dan). Za bolju kvalitetu slike potrebno je okolinu zaslona �to
vi�e zamra�iti. Pjege koje se vide na Sun�evu disku obi�no se broje jer je njihov
broj direktno vezan sa Sun�evom aktivno��u. Brojanjem dolazimo do tzv. Wolfovog
broja koji je ve�i �to je ve�a Sun�eva aktivnost. Ne�to vi�e o tome mo�ete pro�itati
u posebnim �lancima.
Vrlo je popularno
svoja promatranja dokumentirati. Za crtanje Sun�eve povr�ine
bit �e potrebno fiksirati
zaslon na teleskop okomito na opti�ku os. Konstrukcija
se ne bi smijela pomicati dok se crta po papiru koji
je pri�vr��en na ekran. Treba crtati �to preciznije.
To se pogotovo odnosi na ve�e grupe koje se sastoje od
mnogo sitnih pjega. Po�eljno ih je odmah prebrojiti i
zapisati broj, jer bi moglo do�i do zabune ako se pjege
prate iz dana u dan. Ako vam preciznost nije najva�nija
nego crtate za vlastiti gu�t, crtanje mo�ete obaviti
i na koljenima ili podu. Kako Sunce trenutno izgleda
u bilo kojem trenutku, mo�ete vidjeti ovdje.
Mislav Balokovi�, < 1.4.2005., 22.9.2005.
