Nakon �to ste nabavili nekakav astrofotografski aparat, primjetit �ete da slikanje iz ruke ba� i nema smisla kod dugih ekspozicija. Da bi duga ekspozicija imala smisla, svijetli objekti (zvijezde, na primjer) moraju barem pribli�no padati na isto mjesto na filmu. To �e vam, za po�etak, omogu�iti tripod (trono�ac). Iako se u principu mo�e koristiti bilokakav tripod, onaj koji se ne trese na vjetru bio bi po�eljan. Tripod je bolji �to manje vibracija prenosi. Koliko ja znam, svi fotoaparati koriste isti sistem fiksiranja na tripod. S donje strane imaju navoje u koje ide kratki i debeli vijak povezan s gornjim, pokretnim dijelom tripoda. On se mo�e okretati oko vertikalne osi i naginjati pomo�u jedne ili dvije ru�kice.

      Jo� jedna stvar�ica bit �e od krucijalne va�nosti za uspje�ne astrofotke. Kod nas se to zove �i�ani okida� (engl. cable release) i mo�e se kupiti u bilo kojem du�anu koji prodaje fotografsku opremu. Radi se o sajli (ili pumpici) koja se jednim krajem pri�vrsti na okida� aparata, omogu�uju�i okidanje s odre�ene udaljenosti. Time ne�ete prenijeti vibracije na foti� i ne�ete morati dr�ati okida� cijelo vrijeme ekspozicije. Gornji dio �i�anog okida�a mo�e se "zaklju�ati" i dr�ati blendu otvorenu sve dok ga ne "otklju�ate".

      Sve �to morate napraviti da bi dobili svoje prve astrofotke je uperiti fotoaparat u neki dio neba, fiksirati ga i napraviti ekspoziciju od dvadestetak sekundi. Za vrijeme ekspozicije nemojte dirati fotoaparat. Pogotovo nemojte uperiti lampu ravno u objektiv foti�a. Vrlo je korisno zapisati svaku napravljenu sliku, duljinu ekspozicije, otvor blende (f - broj), opremu kroz koju je napravljena i kratak opis onoga �to se nalazi na slici. To �e vam trebati dok analizirate napravljene fotke - eksperimentiranje je u ovom slu�aju najbolji u�itelj. Dok se ne uhodate, probajte slijediti ove upute:

korak-po-korak

I. spremite stvari
      U fotoaparat stavite film. Iako film mo�e biti bilo koji, osjetljiviji film (ISO 200 do 800) �e uhvatiti vi�e zvijezda i tamnije objekte. Prvu sliku ispucajte u neku svijetlu povr�inu kako bi se vidjelo gdje film po�inje. Uzmite tripod, �i�ani okida�, objektive (ako ih kanite vi�e koristiti, ako ne uzmite onaj s najkra�om fokalnom duljinom ili najve�im promjerom prve le�e), bilje�nicu, komad crnog kartona (ako bilje�nica nije crna), kemijsku olovku, crvenu lampu, sat (�toperica po�eljna) i toplu odje�u (osim ako nije ljeto). Ako niste neki znalac astrognozije, ponesite i planisferu ili kartu neba.

II. na�ite mjesto
      �to je mjesto s kojeg slikate tamnije, to �e bolje biti slike. Iz velikog grada ne�ete mo�i slikati gotovo ni�ta. Po ovom pitanju, astrofotografija se ne razlikuje od promatranja - svjetlosno zaga�enje ne dopu�ta da se vide tamnije zvijezde, tako da sumnjam da �ete biti zadovoljni dobivenim slikama. Najbolje bi bilo na�i se daleko od velikih gradova, pod vedrim nebom na nadmorskoj visini od 500 i vi�e metara. Ako kanite snimati zvijezde, bje�ite od Mjeseca, tako�er. Kada jednom na�ete svoje mjesto, postavite tripod tako da stablino stoji i bacite se na posao.

III. pripremite se
      Prije nego �to okinete prvu sliku, namjestite fokus fotoaparata na beskona�nost, otvor na najmanji f- broj koji postoji na objektivu (obi�no oko f/2) i ekspoziciju na B. Fiksirajte foti� na tripod i postavite �i�ani okida� tako da slobodno visi. U bilje�nicu zapi�ite datum, vrijeme kada ste po�eli, kakvi su vremenski i svjetlosni uvjeti i kakvu opremu kanite koristiti (foti�, objektiv, film).

IV. slikajte
      Ako nemate problema s vibracijama proizvedenim lupanjem zrcala u foti�u kod otvaranja i zatvaranja blende, sve �to morate raditi je uperiti aparat u �eljeni dio neba, okinuti pomo�u �i�anog okida�a i otpustiti ga nakon 20 sekundi ekspozicije. Ako vam aparat jako lupa prilikom otvaranja i zatvaranja blende, morat �ete pribje�i metodi "hat - tricka". Prije otvaranja blende ispred objektiva, ali tako da ga ne dodiruje, stavite crni karton ili bilje�nicu. To �e vam poslu�iti kao umjetna blenda. Nakon �to otvorite pravu blendu pomo�u �i�anog okida�a, pri�ekajte par sekundi da vibracije nestanu i onda maknite karton i zapo�nite s mjerenjem ekspozicije. Po isteku 20 sekundi prvo vratite karton natrag i onda otpustite okida�. Za svaku sliku zapi�ite �to prikazuje, kolika je ekspozicija i �to se zanimljivo dogodilo za njenog trajanja (avion ili satelit pro�ao kroz sliku... ). Ovaj postupak ponovite �eljeni broj puta ili dok vas ne onemogu�i kraj film, hladno�a, vlaga ili neki drugi vanjski �imbenik.

�to slikati

Mlije�ni put u konstelaciji Saggitarius, slikano aparatom Praktica LLC i objektivom Zeiss 50 mm uz ekspoziciju od 25 sekundi na f/1.8 (Mario Pallua, postire astroweek 2003 )

      Ako u svom opse�nom astrofotografskom inventaru imate samo jedan objektiv (obi�no je to 50 mm), kroz njega mo�ete snimiti razne �irokokutne poglede na no�no nebo. �irokutniji objektivi (cca. 35 i 28 mm) bit �e jo� bolji za ovu svrhu. Njima se mogu snimati cijele konstelacije, osim onih najve�ih. Najbolje �e izgledati lako prepoznatljive konstelacije s puno sjajnih zvijezda ili nekim zanimljivim velikim i svijetlim dubokosvemirskim objektom (Orion i Sagittarius, na primjer). Dodatni efekt predstavlja Mlije�ni put, koji se prekrasno vidi u pozadini konstelacije.

      Planete ovom metodom mo�ete snimiti isklju�ivo kao sjajne zvijezde. Zanimljivo je kada ih se snimi vi�e na jednoj slici, �to je mogu�e kada se na�u relativno blizu jedan drugome. Planeti se �esto prividno na�u blizu Mjeseca, �to se naziva konjunkcijom. Konjunkcija sjajnog planeta (Venere ili Jupitera, na primjer) i Mjeseca s malom fazom zna fantasti�no izgledati. Ako se snima blizu horizonta, zgodno je uhvatiti kakav zgodan terestri�ki detalj. To �e dati slici svojevrsnu umjetni�ku vrijednost.

      Relativno kratka ekspozicija limitira snimanje tamnijih objekata samo na one za koje bi amaterski astronom rekao da su iznimno sjajni. Tu spadaju neki kometi, ali oni se pojavljuju relativno rijetko. �irokokutnom kamerom mo�e se snimiti ki�a meteora. Na slici �ete dobiti svijetlije i tamnije crte koje predstavljaju staze kojima su meteori padali. Na nekim slikama (htjeli ili nehtjeli) na�i �ete duge linije koje prelaze preko ve�eg dijela slike. To su sateliti. Ako snimite isprekidanu liniju sa bijelim i crvenim svijetlima, snimili ste avion.

      Objektivi ve�ih fokalnih duljina imaju manje vidno polje i daju ve�a pove�anja tj. ve�e slike na filmu. Njima se mogu slikati manja podru�ja neba, a zbog ve�eg pove�anja i rotacije neba, ekspozicije �e morati biti kra�e. Konkretnije, najvi�e se isplati slikati Mjesec i Sunce (uz odgovaraju�u za�titu) i njihove pomr�ine. Po�to je ovakav na�in slikanja dosta sli�an slikanju kroz teleskop manje fokalne duljine, vi�e o ovome mo�ete pro�itati u metodama astrofotografije.

problemi mladog astrofotografa

      Ako ste se ve� odlu�ili zaplivati vodama astrofotografije, morate znati �to sve mo�e oti�i krivim putem. S problemima �ete se mo�da susresti i prvi put. Ono �to je meni zapelo za oko je da u literaturi (koja je skoro u potpunosti na engleskom) autori nerijetko koriste opremu, filmove i metode koje su nedostupne po�etnicima. Sve �to mo�ete napraviti nakon �to ste snimili svoj prvi film je odnijeti ga na razvijanje u lokalni foto studio. No, po�to se danas ve�ina filmova samo ubaci u stroj koji onda izradi slike, ve�ina slika ispast �e lo�e (ako uop�e ispadne). I sam sam do�ivio slu�aj u kojem je stroj izbacio potpuno sivu sliku, a na filmu su se jasno vidjele zvijezde. Najbolje bi bilo slike razvijati ru�no, ali to danas rijetko koji komercijalni studio radi. Iskusni fotografi, kao �to su autori knjiga o astrofotografiji, imaju svoje tamne komore i u njima ru�no razvijaju slike. U razvijanju le�i cijela polovica kvalitete slike, tako da se nemojte nadati fotkama za novine sa filma razvijenog strojno.

      Osim �to sami razvijaju svoje slike, autori literature �esto koriste naprednije filmove koji se nemogu ba� kupiti u svakom foto studiju. Filmovi o kojima �ete �itati uglavnom se prodaju u Americi, a kod nas ih nema ili se druga�ije zovu. Koji film je bolji od kojeg morat �ete se raspitati na nekom astrofoto forumu na internetu, u fotografskom klubu ili astronomskom dru�tvu.

      Zadnji, ali ne i najmanje bitni problem, zove se vlaga. Osim �to se mo�e zavu�i u opremu i uni�titi je, vlaga �e vam onemogu�iti fotografiranje u vla�nim no�ima tako �to �e vam potpuno zamagliti objektiv. Brisanje krpicom ne preporu�a se ni u kojem slu�aju jer se tako o�te�uje prednja povr�ina le�e i njen za�titni premaz. Vlage �ete se najjednostavnije rije�iti ako napravite tzv. dew shield - produ�etak tubusa od plastike ili plastificiranog kartona. Druga solucija je dew heater - grija� na baterije koji se stavlja oko objektiva. Po�to ovo drugo zahtjeva ipak malo poznavanja elektrotehnike, prva solucija se preporu�a za po�etak.

Mislav Balokovi�, 3.1.2005.