Oznaku f/(neki broj) sigurno ste zamjetili ispod neke amaterske astrofotografije ili na reklami za teleskop. Astronomi �esto koriste f - broj jer je vrlo koristan i omogu�uje kra�e pisanje specifikacija opreme. Op�enito, f/ je omjer fokalne duljine i promjera otvora nekog teleskopa, fotografskog objektiva ili njihove kombinacije. Da bi se dobio, oboje moraju biti izra�eni u istoj mjernoj jedinici. Dakle, ako teleskop ima fokalnu duljinu 1200 mm, a promjer otvora (objektiva) 150 mm, njihovim dijeljenjem dobivamo f/8. Konkretnije, njegova fokalna duljina je 8 puta ve�a od promjera objektiva.

teleskopi

      Kod teleskopa su se udoma�ila dva fotografska pojma: brzi i spori f/. Teleskop s malim f - brojem �esto se naziva brzim teleskopom, dok je veliki f - broj oznaka sporih teleskopa. Razlog le�i u fotografskim objektivima koji imaju fiksnu fokalnu duljinu i promjenjiv promjer otvora. Mijenjanjem promjera otvora pomo�u dijafragme (uz konstantnu fokalnu duljinu), mijenja se i f - broj. Sasvim logi�no, s ve�im otvorom (dakle manjim f - brojem) fotoaparat br�e sakuplja svijetlost jer je sakuplja preko ve�e povr�ine. Kako to to�no funkcionira, objasnit �u kasnije kod fotoaparata. Nekoliko obilje�ja razlikuje brze od sporih teleskopa. Za teleskop oko f/5 mo�emo re�i da je brz. On �e omogu�iti �iroko vidno polje (uz odgovaraju�i okular), ali i deformacije slike na rubovima. Deformacija uzrokuje izdu�avanje zvijezda u crtice i zove se koma, a mo�e se ispraviti dodavanjem tzv. paracorra. Takav teleskop davat �e i manje kontrasta jer skuplja vi�e nepotrebnog pozadinskog svijetla. Brzi teleskopi (oko f/13) daju vi�e kontrasta, manje vidno polje i ve�a pove�anja. Zbog toga su pogodniji za promatranje i fotografiranje planeta, a lo�iji za ve�e dubokosvemirske (DSO) objekte. Teleskopi izme�u f/5 i f/13 su pomirba tih dviju strana i predstavljaju teleskope univerzalne upotrebe.

(astro)fotografija

      Ako ve� niste to od ranije znali, sad znate �to to�no zna�i 150 mm, f/8 teleskop. Zna�i da ima fokalnu duljinu od (8 x 150) 1200 mm. Kod fotografskih objektiva specifikacije se pi�u obratno. Ako objektiv ima oznaku 50 mm, f/1.8, to zna�i da mu je fokalna duljina 50 mm, a maksimalni promjer objektiva (50 / 1.8) 28 mm. Objektivi imaju ugra�enu promjenjivu dijafragmu koja omogu�uje da se otvor regulira. Tako se objektiv mo�e staviti i na f/2, f/2.8, f/4, f/5.6, f/8, f/11, f/16 i f/22. Mo�da vam se �ini da su to nasumi�no odabrani brojevi, ali nisu. Fora je u tome da jedna promjena u f - broju donosi dva puta manje svijetla (i dva puta du�u ekspoziciju u jednakim uvjetima). To �ete lak�e uo�iti ako navedene f - brojeve kvadriramo (jer se u formuli za povr�inu kruga radijus kvadrira): njihovi kvadrati iznose redom 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128, 256 i 512. Dakle, svaki slijede�i f - broj sakupi dva puta manje svijetla od prethodnog. Zbog toga jednako svijetlu sliku donosi f/8 uz ekspoziciju od 1/125 sekunde, f/5.6 sa 1/250 sekunde ili f/11 sa 1/60 sekunde ekspozicije na istom filmu. Ni duljine ekspozicije nisu nasumi�ni brojevi, ve� tako�er slijede skalu na kojoj je svaka slijede�a 2 puta kra�a od prethodne: 1, 1/2, 1/4, 1/8, 1/16, 1/30, 1/60, 1/125, 1/250, 1/500, 1/1000 sekunde (i kra�e, ovisno o fotoaparatu). Kada po�nete fotografirati, �esto �ete se na�i u dilemi koji f - broj i ekspoziciju odabrati. U tom slu�aju najbolje je ispucati nekoliko slika s razli�itim f - brojem i fiksnom ekspozicijom ili obratno - mijenjanje i jednog i drugog moglo bi biti vrlo zbunjuju�e. Vi�e o tome pro�itajte u drugim �lancima (najjednostavnije tehnike).

      Kada bi nekog iskusnijeg fotografa pitali da izme�u 35 mm, f/1.4 i 180 mm, f/2 objektiva izabere onaj br�i, on bi uzeo 35 milimetarski. No, ho�e li njime "br�e" dobiti slike tamnijih objekata na nebu? Ne�e. Za fotografiranje tamnih nebeskih objekata puno je bitniji promjer nego brzina objektiva. Dok 35 mm objektiv ima promjer od 25 mm, 180 mm objektiv ima 64 mm promjera, tako da u istom vremenskom intervalu mo�e skupiti vi�e svijetla i uhvatiti tamnije objekte. Ovo je tipi�ni izvor nesporazuma izme�u fotografa i astronoma. Za fotografa je bitna fokalna duljina jer ona daje pove�anje tj. veli�inu slike na filmu, a za astrofotografa je bitan promjer objektiva jer ve�i objektiv mo�e snimiti tamnije objekte. Tako �ete ispod slika slikanih samo s foti�em i objektivom vidjeti oznake objektiva "50 mm, f/2" �to zna�i da objektiv ima 50 mm fokalne duljine. Za razliku od toga, astrofotke slikane kroz teleskop rijetko �e imati navedenu fokalnu duljinu, ali �e imati istaknut promjer objektiva i f - broj. Jest zbunjuju�e, ali tako stvari stoje i pretpostavljam da se ne�e tako skoro mijenjati.

      Naprednije tehnike astrofotografije donose i kompliciranje oko f - broja. Kod prime focus astrofotografije (gdje je objektiv zamijenjen teleskopom), fokalna duljina sustava je jednaka fokalnoj duljini teleskopa, a i f - broj ostaje isti. Kod ostalih metoda f - broj se izra�unava iz raznih formula, ali njegovo zna�enje ostaje isto: on je omjer fokalne duljine i promjera otvora. Nemojte se iznenaditi ako vidite da je netko na istom teleskopu dobio vi�e razli�itih f - brojeva. On se mo�e promijeniti dodacima kao �to su focal reducer i tele - extender koji mijenjaju fokalnu duljinu sutava, a i promjenom polo�aja nekih opti�kih elemenata u slo�enijem sustavu. Vi�e o formulama i slaganju tih sustava pro�itajte u �lancima koji opisuju pojedine naprednije metode.

Mislav Balokovi�, 27.12.2004.