o nama
  tko smo mi
  aktivnosti
  oprema
 
amaterska astronomija
 za po�etnike
 promatranje
 astrofotografija
 projekti i mjerenja
 recenzije opreme
 
svemir
 sun�ev sustav
 duboki svemir
 istra�ivanja
 
zanimljivosti
  jeste li znali?
  astro humor
  ankete
 
galerija slika
 phobos
  na�e astrofotke
 sun�ev sustav
 duboki svemir
 ostalo
 
arhiva
 rje�nik
 popis �lanaka
 stare novosti
 stare slike tjedna
 download
 
linkovi
 hrvatske stranice
 strane stranice
 
< amaterski teleskopi >

 

 
 

      Ovaj dio sajta bavi se dana�njim amaterskim teleskopima. Nemojte ovo shvatiti kao savjete za kupovanje teleskopa, a pogotovo ne kao za reklamu za neku od firmi koje su spomenute. Ovim �lancima �elim jednostavno uvesti u svijet amaterskih teleskopa nekoga tko nije ba� u toku ili se tek po�eo interesirati za astronomiju. Modeli koji su ovdje opisani �esti su u dana�njoj amaterskoj astronomiji, a svaki amater ima svoje mi�ljenje o tome koji je najbolji. Nekima je va�na veli�ina, nekima isplativost, nekima prenosivost, a nekima sve to zajedno. Za konkretne savjete o tome koji se teleskop najvi�e isplati kupiti, ljudi se obi�no obra�aju astronomskim forumima ili newsgrupama, ali sad ve� svaki forum ima ve� pripremljenu �prancu koja �e vam pomo�i. Koliko god bilo lijepo pomagati ljudima, ne da se svima svako malo odgovarati na pitanje "koji je teleskop najbolji za mene?" Zato je mo�da najbolje prvo se informirati o tome kakvi teleskopi postoje, a nakon toga razmisliti koji bi vam najvi�e pasao.

      Teleskope treba podijeliti u dvije glavne skupine: refraktore i reflektore. Me�u te dvije vrste postoji velika razlika: refraktori koriste le�e, a reflektori zrcala. No, svim teleskopima je zajedni�ko to da je cilj glavnog (primarnog) zrcala ili le�e skupiti �to vi�e svijetla. �to se vi�e svijetla skupi i fokusira, objekt koji se promatra je svijetliji, a mogu se vidjeti i mnogo tamniji objekti. Osim toga, ve�i objektiv (glavno zrcalo ili le�a) mo�e podnijeti i ve�e pove�anje i posti�i ve�u razlu�ivost. Naravno, sve to ovisi o kvaliteti optike teleskopa i konfiguraciji opti�kih elemenata.

      Osim promjera objektiva, koji je glavno obilje�je teleskopa, za teleskop je va�na fokalna duljina. Kako se pove�anje dobiva iz omjera fokalnih duljina objektiva i okulara (le�e kroz koju se gleda), za ve�e pove�anje potrebna je velika fokalna duljina objektiva. Za amatera je to mo�da zbunjuju�e, ali ameri�ki (a i neki europski) proizvo�a�i, distributeri i amateri �esto navode promjer objektiva u in�ima i fokalnu duljinu u milimetrima. Jedan in� iznosi 2.53 cm.

      Bez obzira na to, f - broj (brzina teleskopa) dobiva se tako da se fokalna duljina podijeli sa promjerom tako da su oboje u istoj mjernoj jedinici. Tako, na primjer, teleskop fokalne duljine 1200 mm i promjera 6" (in�a) ili 150 mm ima f/8. Koja je va�nost f - broja, �ut �ete kasnije. Vi�e mo�ete saznati i u posebnom �lanku, misterij f - broja.

Mislav Balokovi�, < 1.4.2004.

home

hrvatski

slika tjedna
U ovoj rubrici donosimo vam svaki tjedan (ili tako ne�to) sliku koja nam je zapela za oko te kratki opis onoga �to vidite. Sve stare slike tjedna mo�ete na�i u arhivi.
 
karte neba
�to gledati ovaj mjesec? Skinite karte neba za bilo koji puni sat, popis zanimljivih objekata i bacite se na promatranje!
 
resursi
 
povezano