• paralaksa - prividan pomak objekta na nebeskoj sferi u odnosu na pozadinske zvijezde gledan sa dvije različite lokacije . Godišnja paralaksa uzima dva ekstrema Zemljine putanje oko Sunca kao osnovicu, a dnevna paralaksa pomak uzrokovan vrtnjom Zemlje. Iz paralakse se vrlo jednostavno može izračunati udaljenost bliskih zvijezda. Zbog toga što je kut paralakse vrlo malen pri mjerenju udaljenosti zvijezda vrijedi samo za one bliske ( do otprilike 100 svjetlosnih godina).

• parsek (pc) - jedinica za udaljenost. Iznosi 3.26 godina svjetlosti.

• pastirski satelit - satelit koji ima putanju unutar prstenova nekog planeta a svojom gravitacijom sprječava njihovo rasipanje.

• patuljasta galaksija - mala galaksija sa nekoliko milijuna zvijezda. Pročitajte više u članku : galaksije.

• patuljasta zvijezda - zvijezda glavnog niza ili manja.

• penumbra - vanjski, manje taman dio Sunčevih pjega. Može biti i prostor koji je tek djelomično u sjeni.

• periastron - točka u kojoj su dvije zvijezde u dvojnom sustavu najbliže jedna drugoj. Kao perihel kod planeta.

• perigej - točka u kojoj je Mjesec ili neki satelit najbliže Zemlji.

• Perihel - točka u kojoj je tijelo koje kruži oko Sunca najbliže Suncu.

• period - vrijeme potrebno tijelu da napravi puni ophod oko matičnog tijela (revoluciju).

• pjega, Sunčeva - malene crne mrljice koje vidimo na Suncu. To su hladna područja Sunčeve površine koja se zato čina tamnija.

• planet - kuglasto nebesko tijelo građeno većinom od stijena i plina. Planet za razliku od zvijezde nema vlastiti izvor energije i ne svijetli. Planeti kruže oko zvijezda. Ako ne kruže oko Sunca već oko druge zvijezde zovemo ih ekstrasolarni planeti. U Sunčevom sustavu planete po strukturi dijelimo na terestričke i jovijanske.Po položaju ih dijelimo na unutrašnje i vanjske.

• planetarna maglica - vidi maglica.

• planetoid - vidi asteroid.

• planisfera- jednostavna okrugla karta neba koja pokazuje koji je dio neba vidljiv za bilo koji sat i dan u godini.

• plavi Mjesec - naziv za drugu pojavu mlađaka u pojedinom mjesecu. Ova je pojava vrlo rijetka a bila je značajna starim narodima.

• plazma - vidi ionizirani plin.

• plinoviti div - veliki planet koji se većinom sastoji od plina. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun su plinoviti divovi u Sunčevom sustavu.

• pol - točka gdje os rotacije probada površinu tijela. Svako tijelo ima dva pola. vidi i nebeski pol.

• polarna svjetlost (eng. aurora)- svjetlost koja je vidljiva jer nabijene čestice sa Sunca nošene Sunčevim vjetrom dolaze do Zemlje gdje nabijaju čestice u gornjoj Zemljinoj amosferi. Najbolje se vidi iz polarnih krajeva ali se one posebno snažne mogu vidjeti, doduše rijetko, na većem dijelu Zemlje. Razlikujemo auroru borealis (vidljiva na sjevernoj polutci)i auroru australis (vidljiva na južnoj polutci).

• pomrčina - događaj kada jedan objekt prividno prolazeći ispred drugoga zaklanja dio ili cijeli objekt. Za vrijeme pomrčine Sunca, Mjesec se nalazi između Zemlje i Sunca i tako ga zaklanja. Pomrčina Mjeseca nastaje kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca. Tada svjetlost ne dopire direktno do Mjeseca. Mjesec nije potpuno crn već crvenkasto-smeđkast zbog refrakcije (savijanja) zraka svjetlosti u Zemljinoj atmosferi koje potom indirektnim putem stižu do Mjeseca. Vidi i prstenasta pomrčina.

• povecanje - broj koji određuje koliko dalekozor ili teleskop može povećati kutni promjer (veličinu) objekta.

• pravo vidno polje - kutna veličina koja pokazuje koliki dio neba vidimo kroz određenu leću i teleskop.

• precesija - precesija je pomicanje položaja nebeskih polova sa dugim periodom od 26500 godina. To znači da je Polaris samo trenutno naša zvijezda sjevernjača. Pred 5000 god. to je bio Thuban, a u budućnosti tu će ulogu preuzeti sjajna Vega. Zajedno sa nutacijom čini sustav pomicanja nebeskih polova.

• prijestupna godina - godina koja ima jedan dan više tj. 366 dana . Prijestupne su one godine koje su djeljive sa 4 i stoljetne godine djeljive sa 400. Dakle 2000. je bila prijestupna, ali 1900. nije.

• prirodni satelit - vidi satelit.

• prividna magnituda (sjaj)- mjera za sjaj nekog objekta kako se vidi na nebu. vidi i magnituda.

• prividno vidno polje - kutna veličina koja određuje koliki dio neba oko vidi kroz određenu leću. Varira od 35° (vrlo loše leće) pa do više od 80° (širokokutne leće). Kada se podijeli sa povećanjem saznajemo koliko iznosi pravo vidno polje.

• proljetna točka - točka na nebeskoj sferi u kojoj Sunce, gibajući se po ekliptici, prelazi sa južnog na sjeverno nebo.

• prominencija - veliki izbačaj plina sa Sunca u koronu vidljiv i u amaterskim instrumentima.

• promjenjiva zvijezda - zvijezda koja mijenja sjaj tokom vremena. Može biti periodično (predvidljivo) i kaotično (nepredvidljivo).

• proton - vrsta subatomske čestice pozitivnog naboja. Zajedno s neutronima grade jezgru atoma.

• protoplanetarni disk - disk plina i prašine koji okružuje mladu zvijezdu. Iz ovog će se materijala, međusobnim sudaranjem čestica, roditi planeti.

• prstenasta pomrčina - pomrčina Sunca kod koje je Mjesec daleko od Zemlje i na nebu se čini manji od Sunca. I u maksimumu je vidljiv prsten Sunčevog diska oko crne površine Mjeseca.

• pulsar - neutronska zvijezda sa vrlo brzim periodom rotacije koja periodično zrači radio valove (ponekad i vizualne i x-zrake).