• satelit - svako manje tijelo koje kruži oko većeg. Prirodni sateliti su sateliti koje čovjek nije stvorio (zovemo ih i mjeseci). Umjetni sateliti su naprave koje je stvorio i lansirao čovjek.

• scintilacija - treperenje svjetlosti zvijezde zbog loših atmosferskih uvjeta.

• Schmidt - Cassegrain teleskop (SCT) - teleskop kojemu pristigla svjetlost prolazi kroz korektorsku leću, odbija se od primarnog zrcala, odbija se od sekundarnog zrcala i prolazi kroz rupu u primarnom zrcalu. U moderno su vrijeme vrlo skupi, najčešće su kompjuterizirani, a koriste se kako za vizualna promatranja tako i za astrofotografiju.

• sekstant - jednostavan instrument korišten i prije izuma teleskopa kojim se mjeri visina objekata.

• sekundarno zrcalo - malo zrcalo koje teleskop koristi za preusmjeravnje sakupljenog svjetla.

• siderički period - period jednog kruženja tijela u odnosu na zvijezde tj. vrijeme jednog punog kruga.

• silazni čvor - točka u kojoj tijelo prelazi sa gornjeg na donji dio svoje putanje u odnosu na ekliptiku.

• sinhrona rotacija - pojava kada su nekom satelitu periodi rotacije i revolucije isti. Posljedica je da je tada satelit uvijek isto okrenut prema matičnom planetu. Takva je situacija i kod našeg Mjeseca.

• sinodički period - period između dvije uzastopne opozicije nekog tijela ili planeta i Zemlje. On je duži od sideričkog za unutarnje planete a kraći za vanjske.

• smeđi patuljak - objekt sličan i zvijezdi i planetu koji nema dovoljno veliku masu za pokretanje termonuklearnih procesa.

• spektar - podjela zračenja po valnim duljinama. Razlikujemo radio valove, infracrvene, vizualne (jedine vidljive ljudskom oku), ultraljubičaste, x-zrake i gama zrake.

• spektralni tip zvijezde - podjela zvijezda u tipove po H-R dijagramu. Tako postoje zvijezde tipova O, B, A, F, G, K, M. Lako se pamte po engleskoj rečenici "Oh Be A Fine Girl Kiss Me!" Zvijezde tipa O su najtoplije a dalje se u nizu hlade. Svaki tip se dijeli na manje podtipove pa je tako npr. naše Sunce tipa G2.
• spektroskop - instrument koji razlaže svjetlost na spektar omogućavajući njegovo proučavanje.

• spiralna galaksija - najčešći tip galaksije. Ove galaksije karakteriziraju zavojite, spiralne strukture (tzv. krakovi) koje obavijaju nukleus. U krakovima spiralnih galaksija nalaze se mlade, vruće, plave zvijezde. Pročitajte više u članku : galaksije.

• star hopping - tehnika traženja objekata na nebu koja se koristi pri promatranju svim instrumentima. Promatrač zamišlja prepoznatljive formacije zvijezda koje ga upućuju da "skače" od zvijezde do zvijezde, sve se više približavajući željenom objektu, dok ga napokon i ne pronađe.

• star-party - okupljanje astronoma amatera na kojemu se promatra nebo.

• staza - put što ga neko tijelo prelazi u svom kruženju oko drugog tijela.

• sumračnica - poluosvijetljena granica između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela nekog tijela.

• Sunce - ime zvijezde oko koje kruži naš planet, Zemlja.

• Sunčev sustav- obuhvaća prostor svemira gdje naše Sunce dominira svojom gravitacijom. Sastoji se od Sunca, 9 planeta i njihovih mjeseca, asteroida, kometa i drugih objekata koji svi kruže oko Sunca.

• sunčev vjetar - vjetar koji Sunce zrači a sastoji se od nabijenih čestica (većinom protoni i elektroni).

• superdiv - zvijezda koja spada među najveće i najsjajnije poznate zvijezde. Mogu biti strahovito veliki (500x veći promjer od Sunca) i nekoliko tisuća puta sjajniji. Mogu biti članovi svih spektralnih tipova a nakon nekog vremena obično završavaju kao supernove.

• supernova - velika eksplozija umiruće zvijezde. Pročitajte više u članku: supernove.

• svemir - prostor koji obuhvaća sve što trenutno znamo da postoji.

• svjetlosna godina - mjera za udaljenost, ne vrijeme. put koji svjetlost prijeđe u jednoj godini u vakumu.

• svjetlosno zagađenje - vidi light pollution.

• svjetsko vrijeme (UT)- vrijeme koje astronomi često koriste da bi se izbjegle razlike u vremenu između vremenskih zona. UT je jednak vremenu zapadne Europe (Grenwich Mean Time) tj. od našeg je vremena jedan sat manje.