 |
"cvjetna formacija" od sedam 8.4
metarskih zrcala; ono sitno u podno�ju teleskopa je
�ovjek (GMT Consortium) |
|
Kada ga u potpunosti izgrade
za desetak godina, GMT (Giant Magellan Telescope) bit �e najve�i
teleskop na Zemlji. Trenutno primat dr�e blizanci observatorija
Keck na vrhu ugaslog vulkana Mauna Kea na Hawaiima. Njihova segmentirana
primarna zrcala imaju promjer 10 metara. Za usporedbu, zrcalo
GMTa imat �e 25.4 metara u promjeru. Kao �to vidite, radi o stvarno
gigantskom teleskopu.
Kako i sam naslov ka�e, gradnja teleskopa
tek je zapo�ela, a zavr�etak joj se planira tek 2016. godine.
Keckovi �e ipak
jo� malo ostati na vlasti. Nedavno je potpisan ugovor izme�u
Instituta Carnegie, Sveu�ili�ta u Arizoni i Steward Observatory
Mirror Laba o proizvodnji prvog od osam zrcala koliko �e ih ukupno
trebati za teleskop. Napravit �e se 7 tzv. off - axis i jedno
on - axis zrcalo s otvorom u sredini. Jedno off - axis zrcalo
ostat �e neiskori�teno, a ostalih sedam (6 + 1) biti �e poslo�eno
u "cvjetnu formaciju" koju mo�ete vidjeti na slikama. Va�no je
znati da se kod ovako velikih teleskopa niti ne mo�e napraviti
jedno zrcalo u komadu jer bi ono bilo iznimno te�ko i podlo�no
deformacijama. I ovako teleskop te�i oko 1000 tona. Svako od
ovih "malih" zrcala ima 8.4 metara u promjeru. Kada se zbroji
njihova povr�ina, dobije se ekvivalent 25 metarskom zrcalu, koje
ima 4.5 puta ve�u povr�inu za skupljanje svjetlosti od bilo kojeg
do sada napravljenog teleskopa.
Za konstrukciju zrcala koristit �e se
ve� isku�ana tehnologija primjenjena na manjim 6.5 metarskim
Magellan teleskopima observatorija
Las Campagnas. Zrcala �e se izraditi od borosilikata i to s ve�
postoje�om infrastrukturom Steward Observatory Mirror Laba kori�tenom
za izradu zrcala za Magellane i Large Binocular Telescope koji
je trenutno jo� u izgradnji na Mt. Grahamu u Arizoni. No, kako
je ovo prvi teleskop koji ima velika off - axis zrcala, bit �e
potrebne nove tehnologije oblikovanja i poliranja. Po�etak rada
na prvom zrcalu o�ekuje se slijede�e ljeto.
Konfiguracija teleskopa prili�no je interesntna. Te�ak oko
1000 tona, teleskop �e biti smje�ten u kupoli cilindrastog oblika.
Dosta je sli�na kupolama VLTa, ali je puno ve�a. Kupola se na
sve strane mo�e otvoriti da bi se bolje prozra�ila. U kombinaciji
sa kratkim vremenom termalne ekspanzije borosilikata, teleskop
obe�ava poglede u Svemir kakve jo� nismo vidjeli. Osim �to velikom
povr�inom mo�e skupiti skoro pet puta vi�e svijetla od bilo kojeg
drugog teleskopa, GMT �e imati i oko deset puta ve�u rezoluciju
nego �to je ima Hubble Space Telescope. Uz sve to, koristit �e
i adaptivnu optiku (sa svim zrcalima), sustav koji kompenzira
nestabilnosti u atmosferi. Takvim teleskopom znanstvenici �e
mo�i prou�avati ekstrasolarne planete, istra�ivati same po�etke
svemira, tamnu materiju i tamnu energiju, crne rupe i jo� mnogo
astronomskih poslastica. Teleskop �e, osim u vizualnom, raditi
i u bliskom i srednjem infracrvenom podru�ju spektra.
 |
jedna od mogu�ih lokacija u �ileanskim
andama (GMT Consortium)
|
|
Konkretna lokacija na kojoj �e se observatorij
graditi nije sigurna, ali zna se da �e to biti srednji ili ju�ni
�ile. Prekrasno
tamno nebo bez svjetlosnog zaga�enja, tanja atmosfera i dobar
dio godine bez oblaka �ine �ile jednom od najprivla�nijih lokacija
(ako ne i najprivla�nijom) za astronomske observatorije. U �ileanskim
Andama nalaze se i ALMA (Atacama Large Milimeter Array), VLT
(Very Large Telescope), Las Campagnas Observatory, CBI (Cosmic
Background Imager), te drugi. Zbog uvjeta koji tamo vladaju,
u bliskoj budu�nosti tamo �e izrasti jo� neki observatoriji. Ovaj projekt financira konzorcij od osam �lanova: Carnegie
Observatories, Harvard University, Smithsonian Astrophysical
Observatory, University of Arizona, University of Michigan, Massachusetts
Institute of Technology, University of Texas at Austin i Texas
A&M University. Vi�e o njima, samom teleskopu i programu
kojim �e se on baviti mo�ete na�i na slu�benoj stranici http://www.gmto.org/.
Mislav Balokovi�, 15.12.2004.
|
