"cvjetna formacija" od sedam 8.4 metarskih zrcala; ono sitno u podnožju teleskopa je čovjek (GMT Consortium)

      Kada ga u potpunosti izgrade za desetak godina, GMT (Giant Magellan Telescope) bit će najveći teleskop na Zemlji. Trenutno primat drže blizanci observatorija Keck na vrhu ugaslog vulkana Mauna Kea na Hawaiima. Njihova segmentirana primarna zrcala imaju promjer 10 metara. Za usporedbu, zrcalo GMTa imat će 25.4 metara u promjeru. Kao što vidite, radi o stvarno gigantskom teleskopu.

      Kako i sam naslov kaže, gradnja teleskopa tek je započela, a završetak joj se planira tek 2016. godine. Keckovi će ipak još malo ostati na vlasti. Nedavno je potpisan ugovor između Instituta Carnegie, Sveučilišta u Arizoni i Steward Observatory Mirror Laba o proizvodnji prvog od osam zrcala koliko će ih ukupno trebati za teleskop. Napravit će se 7 tzv. off - axis i jedno on - axis zrcalo s otvorom u sredini. Jedno off - axis zrcalo ostat će neiskorišteno, a ostalih sedam (6 + 1) biti će posloženo u "cvjetnu formaciju" koju možete vidjeti na slikama. Važno je znati da se kod ovako velikih teleskopa niti ne može napraviti jedno zrcalo u komadu jer bi ono bilo iznimno teško i podložno deformacijama. I ovako teleskop teži oko 1000 tona. Svako od ovih "malih" zrcala ima 8.4 metara u promjeru. Kada se zbroji njihova površina, dobije se ekvivalent 25 metarskom zrcalu, koje ima 4.5 puta veću površinu za skupljanje svjetlosti od bilo kojeg do sada napravljenog teleskopa.

      Za konstrukciju zrcala koristit će se već iskušana tehnologija primjenjena na manjim 6.5 metarskim Magellan teleskopima observatorija Las Campagnas. Zrcala će se izraditi od borosilikata i to s već postojećom infrastrukturom Steward Observatory Mirror Laba korištenom za izradu zrcala za Magellane i Large Binocular Telescope koji je trenutno još u izgradnji na Mt. Grahamu u Arizoni. No, kako je ovo prvi teleskop koji ima velika off - axis zrcala, bit će potrebne nove tehnologije oblikovanja i poliranja. Početak rada na prvom zrcalu očekuje se slijedeće ljeto.

      Konfiguracija teleskopa prilično je interesntna. Težak oko 1000 tona, teleskop će biti smješten u kupoli cilindrastog oblika. Dosta je slična kupolama VLTa, ali je puno veća. Kupola se na sve strane može otvoriti da bi se bolje prozračila. U kombinaciji sa kratkim vremenom termalne ekspanzije borosilikata, teleskop obećava poglede u Svemir kakve još nismo vidjeli. Osim što velikom površinom može skupiti skoro pet puta više svijetla od bilo kojeg drugog teleskopa, GMT će imati i oko deset puta veću rezoluciju nego što je ima Hubble Space Telescope. Uz sve to, koristit će i adaptivnu optiku (sa svim zrcalima), sustav koji kompenzira nestabilnosti u atmosferi. Takvim teleskopom znanstvenici će moći proučavati ekstrasolarne planete, istraživati same početke svemira, tamnu materiju i tamnu energiju, crne rupe i još mnogo astronomskih poslastica. Teleskop će, osim u vizualnom, raditi i u bliskom i srednjem infracrvenom području spektra.

jedna od mogućih lokacija u čileanskim andama (GMT Consortium)

      Konkretna lokacija na kojoj će se observatorij graditi nije sigurna, ali zna se da će to biti srednji ili južni Čile. Prekrasno tamno nebo bez svjetlosnog zagađenja, tanja atmosfera i dobar dio godine bez oblaka čine Čile jednom od najprivlačnijih lokacija (ako ne i najprivlačnijom) za astronomske observatorije. U čileanskim Andama nalaze se i ALMA (Atacama Large Milimeter Array), VLT (Very Large Telescope), Las Campagnas Observatory, CBI (Cosmic Background Imager), te drugi. Zbog uvjeta koji tamo vladaju, u bliskoj budućnosti tamo će izrasti još neki observatoriji.

      Ovaj projekt financira konzorcij od osam članova: Carnegie Observatories, Harvard University, Smithsonian Astrophysical Observatory, University of Arizona, University of Michigan, Massachusetts Institute of Technology, University of Texas at Austin i Texas A&M University. Više o njima, samom teleskopu i programu kojim će se on baviti možete naći na službenoj stranici http://www.gmto.org/.

Mislav Baloković, 15.12.2004.