Astronomi najvi�e informacija dobivaju analiziraju�i svjetlost koja nam dolazi s nebeskih objekata. Tako, prou�avanjem svjetlosti koja dolazi do nas mo�emo saznati kemijski sastav neke maglice, predvidjeti njen daljnji razvoj prou�avaju�i kretanja plinova, odrediti brzinu �irenja pojedinih dijelova maglice itd. Upravo zato je najva�nije skupiti �to vi�e svjetlosti i posti�i �to ve�e pove�anje, a da pritom ne pogor�amo jasno�u slike koju primamo. Zato je �ovjek u zaba�enim dijelovima na�eg planeta izgradio velike teleskope kojima neprestano promatra svemir. No, vidljiva svjetlost je samo dio informacija koje mo�emo analizirati. Neki svemirski objekti zra�e i u podru�ju gama zraka, radiovalova, X - zraka i ostalih podru�ja spektra, te se zato grade teleskopi koji mogu registrirati takva zra�enja (npr.: veliki radioteleskop Arecibo �ija se antena, promjera 305 m, sastoji od 40 000 aluminijskih plo�a �to ga �ini najve�im radioteleskopom na Zemlji).

      Postoje dvije vrste opti�kih teleskopa: reflektori i refraktori. Reflektori su teleskopi koji skupljaju svjetlost sustavom zrcala, dok refraktori koriste sustav le�a. Op�enito se smatra da su reflektori bolji zato �to ne tro�e dio svjetlosti koju prime. Refraktori potro�e jedan dio svjetlosti zbog toga �to koriste le�e. Naime, intezitet svjetla slabi prilikom prolaska svjetlosti kroz le�u. Taj gubitak svjetlosti je zanemariv kod manjih refraktora, no s porastom dimenzija le�e i njezine debljine javlja se prevelik gubitak svjetlosti. Nadalje, kod le�a je �esta pojava kromatske aberacije (gre�ka le�e prilikom koje se razli�ite valne duljine svjetlosti lome u razli�itim �ari�tima, pa promatra� uo�ava dugine boje na rubovima objekta kojeg promatra). Ta gre�ka se mo�e ispraviti uvo�enjem dodatne le�e, ali se pritom gubi jo� vi�e svjetlosti. Ipak, treba re�i kako je va�no i da zrcala reflektora budu dobro izbru�ena, jer se u suprotnom slu�aju dobiva slika lo�ije kvalitete. Me�utim, najbitnija prednost zrcalnih teleskopa pred refraktorima jest ta �to se zrcala mogu poduprijeti straga �vrstom konstrukcijom, dok se le�e u�vr��uju umetanjem u okvir ( zato �to svjetlost mora pro�i kroz le�u kako bismo mogli promatrati uve�anu sliku ). Ta �injenica znatno ograni�ava veli�inu refraktora, jer se velike le�e pod svojom te�inom po�inju savijati zbog �ega se javljaju izobli�enja slike, a mo�e do�i i do loma le�e ako je optere�enje preveliko. Treba napomenuti kako se ovaj problem javlja i kod reflektora, samo pri puno ve�im dimenzijama za koje je te�ko napraviti konstrukciju koja bi poduprla tako veliko i te�ko zrcalo.

      Postoji i kombinacija reflektora i refraktora, a to je tzv.: Schmidtov teleskop. Njegovo zrcalo reflektira svjetlost na zakrivljenu fotografsku plo�u koja vidno polje teleskopa �ini jako velikim, ali joj je za ispravljanje pogre�aka potrebna le�a. Zato se Schmidtovim teleskopima snimaju velika podru�ja neba, �to je korisno za opse�nije projekte, te za pronala�enje objekata koje �e se promatrati drugim velikim teleskopima.

observatorij keck na vrhu vulkana mauna kea na hawaiima

      Iako smo u gradnji teleskopa ograni�eni pojednim problemima ipak postoje na�ini pomo�u kojih mo�emo dobiti kvalitetnije slike. Jedan od primjera novijih konstrukcija jesu Keckovi teleskopi koji koriste segmentirana zrcala. Njihova zrcala se zapravo sastoje od 36 �esterostranih dijelova. Svaki dio te�i 400 kg, ima promjer od 1,8 m i debeo je 7,7 cm. Te dijelove kontrolira ra�unalo koje ih postavlja u polo�aj pri kojem djeluju kao jedno veliko zrcalo. Ta ploha ima promjer od 10 m.

      Mnogi teleskopi koriste sustav adaptivne optike. Kako se atmosfera stalno giba, na� je pogled na zvijezde zamagljen. Kod adaptivne optike jaki laser stvara pokraj zvijezde koju se promatra umjetnu zvijezdu visoko u atmosferi. Ra�unalo izra�unava kako se svjetlost umjetne zvijezde izobli�uje prolaskom kroz atmosferu, a potom stalno pokretno i savitljivo zrcalo oblikuje tako da se svjetlost skupi u to�ku �ime se izo�trava slika svega �to se teleskopom promatra.

      Najzanimljivije pobolj�anje kvalitete (i pove�anja) slike dobije se kada vi�e teleskopa promatra isti svemirski objekt. Ta tehnika nazvana je opti�ka sinteza ili interferometrija. Najve�i teleskop na svijetu je europski "Vrlo veliki teleskop" (Very Large Telescope, VLT) smje�ten u �ileu. �ine ga �etiri 8,2 - m teleskopa - svaki milijardu puta sna�niji od ljudskog oka. Povezani ra�unalom, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno 16,4 m zrcalo. Kad se pove�u s tri druga 1,8 m teleskopa Ju�nog europskog opservatorija (ESO), njima se mo�e vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (npr.: astronaut koji hoda Mjese�evom povr�inom).

      Cambridge Optical Aperture Synthesis Telescope (COAST) tvore pet malih teleskopa, svaki promjera 40 cm. Slike sa pet teleskopa razmaknutih 100 m se povezuju kako bi se dobila slika jednog 100 - m zrcala! Premda ne mo�e skupiti veliku koli�inu svjetlosti COAST ima neobi�no veliku razlu�ljivost.

Davor Mihaljevi�, < 1.6.2004.