O va�nosti teleskopa u astronomskom svijetu ne moram ni govoriti. Zamislite samo astronomiju bez tih divnih naprava. Bili bi, kao davno u pro�losti, ograni�eni na promatranje golim okom i nikad ne bi imali prilike zaviriti u svemirske dubine koje skrivaju toliko prekrasnih objekata. Razvoj astronomije naprosto se ne mo�e zamisliti bez teleskopa. Uporabu teleskopa u astronomske svrhe mo�emo zahvaliti Galileu Galileiu koji je me�u prvima teleskop usmjerio u nebo. Njegov teleskop nije bio ono �to su teleskopi danas: sofisticirane naprave savr�ene optike, kontrolirane kompjuterima i sustavima visoke tehnologije. To je bila cijev sa dvije le�e. Doslovno. Teleskopi su u to vrijeme (17. stolje�e) bili drvene ili metalne cjev�ice na �ije su se krajeve stavljale le�e raznih veli�ina. Koristili su se uglavnom za navigaciju, odnosno snala�enje u prostoru. Galileo je, nakon �to je dobio teleskop iz Nizozemske, uperio napravu u nebo, u nadi da �e mu razjasniti neke astronomske pojave. Istim teleskopom je po prvi puta vidio �etiri najve�a Jupiterova satelita, koji su po njemu nazvani Galileanskim.

      Teleskop o kojem govorimo je najjednostavniji refraktor. Tako se zove zbog toga �to lomi svijetlost kroz svoje le�e. Ve� sam spomenuo da se sastoji od cijevi na �ijim se suprotnim stranama nalaze dvije le�e. Ve�a le�a naziva se objektiv i ona slu�i za sakupljanje i fokusiranje svijetlosti. Njoj nasuprot nalazi se okular, na koji se stavlja oko i koji daje pove�anje. Pove�anje je zapravo omjer fokalnih duljina objektiva i okulara. Fokalna (ili �ari�na) duljina le�e je udaljenost njenog fokusa od same le�e. Dakle, ako je fokus objektiva 1000 mm daleko od le�e, a okular ima fokalnu duljinu 10 mm, teleskop �e dati pove�anje od 100 puta. Da bi slika onoga �to promatramo kroz teleskop bila jasna i o�tra, potrebno je fokusiranje. Kod novijih teleskopa (mla�ih od 100 godina) le�e okulara mogu se mijenjati, a zbog toga �to imaju razli�ite fokalne duljine (da bi davale razli�ita pove�anja), kod svake zamjene potrebno je ponovno fokusiranje. To se radi pomi�nim fokuserom koji se mo�e izvla�iti i uvla�iti u glavnu cijev teleskopa. Va�no je naglasiti da pove�anje nije glavni cilj teleskopa. Prvi teleskopi mogli su dati veliko pove�anje, ali slika je u njima bila u�asno mutna. Ono �to je kod teleskopa puno va�nije je njegova sposobnost sakupljanja svijetla. To zna�i da je bolje da povr�ina objektiva bude �to ve�a, tako da na nju pada �to vi�e svijetla. �to je objektiv ve�i, on mo�e sakupiti vi�e svijetla i dati svijetliju i o�triju sliku. U pravilu se mogu�nost dobrog pove�anja pove�ava sa veli�inom objektiva. Dakle, mali teleskop sa objektivom od 60 mm pri pove�anju od 300 puta �e dati sliku koja je neupotrebljiva za gledanje, no takvo pove�anje �e biti podno�ljivo na velikom teleskopu. Teoretsko pravilo je da teleskop mo�e podnijeti pove�anje od 50 puta za svaki in� (cca. 2.5 cm) promjera objektiva. Promjer objektiva je najva�nije obilje�je teleskopa. Pitate se za�to je toliko va�an veliki promjer? Odgovor je jednostavan: on odre�uje koliko svijetla teleskop mo�e sakupiti, koliko mo�e podnijeti pove�anje i kolika mu je rezolucija. Mo� sakupljanja svijetla iznimno je va�na jer ve�i teleskopi mogu vidjeti tamnije objekte. Analogija tome je ovo: gledajte nebo prvo s oba oka, a onda samo sa jednim. Logi�no je da manje zvijezda vidite kad gledate jednim okom. To je zato �to je povr�ina kojom primate svijetlost manja kada gledate jednim okom, pa stoga svijetlost nekih tamnijih zvijezda ne mo�ete uhvatiti. Va�a zjenica je zapravo maleni objektiv. Danas najve�i teleskopi imaju objektive kojima skupe oko milijardu puta vi�e svijetlosti nego ljudsko oko.

newton (dobson)	schmidt - cassegrain

    Ve� sam spomenuo da su prvi teleskopi bili najobi�niji refraktori. Refraktori su svi teleskopi koji koriste le�e. Ima ih vi�e vrsta, a ima i kombinacija sa drugom glavnom vrstom, reflektorima. Reflektori su teleskopi koji umjesto objektiva imaju jedno ili vi�e zrcala. Oni dakle ne lome svijetlost, nego je reflektiraju. Takva su zrcala zakrivljena i fokusiraju svijetlost u neku to�ku (fokus) koji se nalazi ispred zrcala. Najjednostaviniji reflektori su tzv. Newtonski. Oni imaju jedno veliko zrcalo pomo�u kojeg sakupljaju i fokusiraju svijetlo, jedno pomo�no (sekundarno) ravno zrcalo koje skre�e fokusiranu svjetlost u fokuser i objektiv. Kod amaterskih teleskopa fokuser s objektivom nalazi se sa strane i na prednjem dijelu teleskopa. Takvi su teleskopi obi�no malo du�i, jer je fokalna duljina va�na za dobro pove�anje. Druga vrsta reflektora su katadioptrici. Oni su, za razliku od Newtonskih reflektora, �kratki i debeli�. Katadioptrici imaju dva zakrivljena zrcala, a objektiv im se nalazi iza glavnog zrcala. Da bi svjetlost do�la do objektiva, glavno zrcalo u sredini mora imati rupu. Takvi teleskopi obi�no nemaju fokusere, nego se o�trina slike pove�ava pomicanjem glavnog zrcala naprijed i nazad. Ovakva konfiguracija opti�kog sustava naziva se Cassegraineovom, po �ovjeku koji ju je osmislio. To �to su Cassegraineovi teleskopi kratki, ne zna�i da imaju malene fokalne duljine; kod njih fokalnu duljinu daju oba zrcala. Tako jedan Cassegrain mo�e imati fokalnu duljinu kao Newton od 1500 mm, a da ne bude dulji od 500 mm. Danas se Cassegraineovi teleskopi naj�es�e kombiniraju sa jo� dva opi�ka sistema, Maksutovim i Schmidtovim. Maksutov - Cassegrain ima ispred sekundarnog zrcala jo� jedan opti�ki element - korektivnu meniskus le�u. Ona sa unutranje strane dr�i sekundarno zrcalo. Sli�nu konfiguraciju imaju i Schmidt - Cassegraineovi teleskopi (popularno SCTovi). Od pretohodnog tipa razlikuju se po Schmidtovoj korektivnoj plo�i, koja se tako�er stavlja kao prvi opti�ki element, a na sredini s unutarnje strane dr�i sekundarno zrcalo. Ovakvi su teleskopi vrlo dobri za astrofotografiju, a danas su naj�e��e kompjuterizirani i stoga amaterima vrlo skupi. O dana�njim amaterskim teleskopima postoji poseban �lanak: amaterski teleskopi.

      Teleskope sam ve� podijelio prema njihovoj gra�i, no treba ih podijeliti i prema namjeni. Danas najve�i teleskopi koriste se isklju�ivo u znanstvene svrhe. Manje teleskope uglavnom posjeduju astronomi amateri u svrhu promatranja ili astrofotografije. No, nije uvijek bilo tako. Na po�etku nije bilo teleskopa s promjerima 10 metara, koje si amateri (kojih, dodu�e, onda nije ni bilo) ne mogu priu�titi. No, kako su s vremenom znanstveni teleskopi postajali sve ve�i i ve�i, na dohvat amaterima ostali su samo manji teleskopi. Tu dolazimo do podjele na znanstvene i amaterske teleskope. Znanstveni su se po�eli �iriti u promjeru, a amaterski su i�li prema tome da budu �to jeftiniji i dostupniji amaterima. Danas pak, glavnu ulogu igra tehnologija. Kod velikih teleskopa javljaju se robotizirani sustavi, ccd kamere i interferometrija, a kod amaterskih tzv. go - to i amaterska ccd astrofotografija. Vi�e o tome saznajte u zasebnim �lancima.

Mislav Balokovi�, < 1.4.2004.