 |
regul (alpha leonis), najsjajnija
je zvijezda konstelacije lava (Cartes du Ciel) |
|
Regul, najsjajnija zvijezda konstelacije
Lava, bila je predmet istraživanja znanstvenika Sveučilišta Georgia.
Istraživanje je pokazalo da zvijezda zapravo ima oblik jajeta,
što je posljedica njene brze vrtnje. Za brzu vrtnju znalo se
i prije, ali preciznija mjerenja dala su novi uvid u situaciju.
Mjerenjem temperature na polovima i ekvatoru, spektroskopskim
analizama i teoretskim modelima, znanstvenici su došli do zaključka
da je Regul vrlo izbočen na svom ekvatoru zbog centrifugalne
sile. Naime, brzina okretanja njegovog ekvatora je čak 350 kilometara
u sekundi, što iznosi 86% brzine pri kojoj bi se zvijezda razletila
na sve strane. Regul je u promjeru 5 puta veći od našeg Sunca
i vrti se 150 puta brže. Dok Suncu treba skoro mjesec dana da
se okrene oko svoje osi, Regulu za to treba samo 16 sati.
 |
regul u usporedbi sa suncem (Georgia
State University)
|
|
Podaci su pokazali da zbog oblika, Regul
pokazuje rijetku pojavu, ranije zapaženu samo kod dvojnih zvijezda
- na polovima je oko
5 puta svjetliji nego na ekvatoru. To se događa zbog toga što
je ekvator za jednu trećinu promjera dalji od središta nego polovi,
pa ja ta regija hladnija. Na polovima je izmjerena temperatura
od oko 15 000, a na ekvatoru 10 000 Kelvina. Sve zajedno, zvijezda
je 350 puta sjajnija nego Sunce.
Zanimljiva je još jedna pojava. Zvijezda nam je okrenuta točno
tako da ju gledamo "sa strane". Os rotacije joj je
nagnuta za 86 stupnjeva prema našem sjevernom polu, što odgovara
smjeru u kojem se zvijezda prividno kreće. Zašto je to tako,
nitko još nije objasnio.
Novi podaci dobiveni su
interferometrijskim nizom teleskopa nazvanim CHARA. Instrument
se nalazi na planini Mt. Wilson u južnoj Californiji.
Sastoji se od 6 teleskopa od kojih svaki ima jedan metar u promjeru.
Teleskopi su posloženi u Y formaciju, a najudaljeniji teleskop
nalazi se 200 metara od središta. Interferometrija im omogućuje
da se povežu tvoreći zajedno jedan "virtualni teleskop" promjera
330 metara. Instrument, naravno, ne može skupiti količinu svijetlosti
koju bi skupio takav ogroman teleskop, ali zato ima jednako visoku
rezoluciju. Veliki teleskopi (kao što su Keckovi, Subaru, Gemini...)
imaju veću moć sakupljanja svijetlosti, pa vide tamne objekte.
CHARA ne može promatrati tamne objekte, ali zato one svjetlije
vidi 100 puta oštrije. U infracrvenom području spektra instrument
postiže razlučivost od 0.0005 lučnih sekundi. Funkcionalan je
od početka 2004. godine, a izgradnju su financirale zaklade W.
M. Kecka, te David & Lucile Packard, američka Nacionalna
znanstena zaklada i savezna država Georgia.
Mislav Baloković, 23.1.2005.
|
