o nama
  tko smo mi
  aktivnosti
  oprema
 
amaterska astronomija
 za početnike
 promatranje
 astrofotografija
 projekti i mjerenja
 recenzije opreme
 
svemir
 sunčev sustav
 duboki svemir
 istraživanja
 
zanimljivosti
  jeste li znali?
  astro humor
  ankete
 
galerija slika
 phobos
  naše astrofotke
 sunčev sustav
 duboki svemir
 ostalo
 
arhiva
 rječnik
 popis članaka
 stare novosti
 stare slike tjedna
 download
 
linkovi
 hrvatske stranice
 strane stranice
 
< jajasti regul >

 

regul (alpha leonis), najsjajnija je zvijezda konstelacije lava (Cartes du Ciel)

      Regul, najsjajnija zvijezda konstelacije Lava, bila je predmet istraživanja znanstvenika Sveučilišta Georgia. Istraživanje je pokazalo da zvijezda zapravo ima oblik jajeta, što je posljedica njene brze vrtnje. Za brzu vrtnju znalo se i prije, ali preciznija mjerenja dala su novi uvid u situaciju.

      Mjerenjem temperature na polovima i ekvatoru, spektroskopskim analizama i teoretskim modelima, znanstvenici su došli do zaključka da je Regul vrlo izbočen na svom ekvatoru zbog centrifugalne sile. Naime, brzina okretanja njegovog ekvatora je čak 350 kilometara u sekundi, što iznosi 86% brzine pri kojoj bi se zvijezda razletila na sve strane. Regul je u promjeru 5 puta veći od našeg Sunca i vrti se 150 puta brže. Dok Suncu treba skoro mjesec dana da se okrene oko svoje osi, Regulu za to treba samo 16 sati.

regul u usporedbi sa suncem (Georgia State University)

      Podaci su pokazali da zbog oblika, Regul pokazuje rijetku pojavu, ranije zapaženu samo kod dvojnih zvijezda - na polovima je oko 5 puta svjetliji nego na ekvatoru. To se događa zbog toga što je ekvator za jednu trećinu promjera dalji od središta nego polovi, pa ja ta regija hladnija. Na polovima je izmjerena temperatura od oko 15 000, a na ekvatoru 10 000 Kelvina. Sve zajedno, zvijezda je 350 puta sjajnija nego Sunce.

      Zanimljiva je još jedna pojava. Zvijezda nam je okrenuta točno tako da ju gledamo "sa strane". Os rotacije joj je nagnuta za 86 stupnjeva prema našem sjevernom polu, što odgovara smjeru u kojem se zvijezda prividno kreće. Zašto je to tako, nitko još nije objasnio.

      Novi podaci dobiveni su interferometrijskim nizom teleskopa nazvanim CHARA. Instrument se nalazi na planini Mt. Wilson u južnoj Californiji. Sastoji se od 6 teleskopa od kojih svaki ima jedan metar u promjeru. Teleskopi su posloženi u Y formaciju, a najudaljeniji teleskop nalazi se 200 metara od središta. Interferometrija im omogućuje da se povežu tvoreći zajedno jedan "virtualni teleskop" promjera 330 metara. Instrument, naravno, ne može skupiti količinu svijetlosti koju bi skupio takav ogroman teleskop, ali zato ima jednako visoku rezoluciju. Veliki teleskopi (kao što su Keckovi, Subaru, Gemini...) imaju veću moć sakupljanja svijetlosti, pa vide tamne objekte. CHARA ne može promatrati tamne objekte, ali zato one svjetlije vidi 100 puta oštrije. U infracrvenom području spektra instrument postiže razlučivost od 0.0005 lučnih sekundi. Funkcionalan je od početka 2004. godine, a izgradnju su financirale zaklade W. M. Kecka, te David & Lucile Packard, američka Nacionalna znanstena zaklada i savezna država Georgia.

Mislav Baloković, 23.1.2005.

 

home

hrvatski

slika tjedna
U ovoj rubrici donosimo vam svaki tjedan (ili tako nešto) sliku koja nam je zapela za oko te kratki opis onoga što vidite. Sve stare slike tjedna možete naći u arhivi.
 
karte neba
Što gledati ovaj mjesec? Skinite karte neba za bilo koji puni sat, popis zanimljivih objekata i bacite se na promatranje!
 
resursi
 
povezano