|
optička kamera AMIE snimila je
ovu fotografiju Europe i sjeverne Afrike sa 70 000
km visine (SMART-1, ESA) |
|
Europska letjelica SMART-1
sredinom studenog će biti ulovljena Mjesečevim gravitacijskim
poljem i ući u putanju oko njega. No, što je tu tako posebno?
SMART-1 je jedna od prvih planetarnih misija, a prva Europska,
kojoj je glavno pogonsko sredstvo ionski motor koji iskorištava
Sunčevu energiju. Ionski motori razvijaju mnogo slabiji potisak
od konvencionalnih raketnih (kemijskih) tako da je letjelici
trebalo čak 13 mjeseci da stigne do Mjeseca. U usporedbi sa Apollo
misijama koje su do Mjeseca putovale svega nekoliko dana ovo
je zaista bio ležeran put.
Od lansiranja u rujnu 2003. SMART-1 kruži
oko Zemlje sve većom i većom putanjom. Do sada je u svojim lutanjima
prešao više od
80 milijuna kilometara! Kada mu se putanja dovoljno približi
Mjesecu prijeći će u orbitu oko njega. Zatim će se, jednako polako
kao i do tada, početi spuštati sve niže. U planu je da letjelica
u siječnju 2005. postigne putanju koja će se kretati od 300 -
3000 kilometara iznad Mjesečevih polova.
SMART-1 dio je programa '"fleksi misija"'
Europske svemirske agencije. Za razliku od svoje skuplje i mnogo
ambicioznije braće
ove misije imaju zadaću da uz određeni znanstveni zadatak provjere
i neki specifični dio nove tehnologije u svemirskim uvjetima.
Dakle, misije SMART ili Small Missions for Advanced Research
in Technology svojevrsni su pokusni kunići za isprobavanje novih
tehnologija.
Znanstveni zadatak misije je istraživanje Mjeseca u početnom
trajanju od 6 mjeseci. Za istraživanja se koriste brojni močni
instrumenti koji svi skupa ne teže više od 15 kg. Na letjelici
se nalazi mala optička kamera visoke rezolucije koja će biti
korištena za snimanje same površine našeg satelita. Spektrometri
u X i infracrvenom području započeti će prvo temeljito proučavanje
kemijske kompozicije površine. Jedan od ciljeva je i provjeriti
postojanje vode na Mjesečevoj južnoj polarnoj kapi, te pokušati
pronaći neki dokaz koji bi potvrdio neku od teorija o postanku
Mjeseca.
Mario Pallua, 4.11.2004.
|