Za razliku od bilo kojeg drugog objekta na no�nom nebu, Mjesec je jedini koji nam uvijek mo�e ponuditi mnogo detalja na svojoj povr�ini. To je, naravno, zato �to nam je najbli�i i zato �to izme�u njega i Zemlje ne stoji niti jedna prepreka osim Zemljine atmosfere. Mjesec je od nas prosje�no udaljen samo 384 408 kilometara, �to zna�i da je oko 30 puta bli�i nego Sunce. Mjesec nije niti malen: u odnosu na planet oko kojeg kru�i, drugi je najve�i (iza Plutonovog mjeseca Charona) s promjerom od 3476 kilometara. Zbog toga ga na nebu vidimo kao veliki disk promjera oko pola stupnja i zato na njemu mo�emo i najmanjim teleskopom razabrati mnogo detalja. Tamna mora i svijetle planine mo�ete razabrati �ak i golim okom.

�to se sve mo�e vidjeti

neki krateri, mora i planine uz terminator (Mislav Balokovi�)

      Ve� na prvi pogled golim okom ili dalekozorom, zapazit �ete tamne fleke na Mjese�evoj povr�ini. Te su dijelove u uvjerenju da su to tvorevine sli�ne Zemljinim oceanima u pro�losti nazvali morima (npr. More vedrine, More ti�ine), ali danas znamo da u njima nema ni kapi teku�e vode. To su uglavnom ravne i prostrane ravnice pokrivene bazaltom koji se razlio ovdje prije 3.1 do 3.8 milijardi godina. Mora prekrivaju oko 17 % povr�ine Mjeseca. Zanimljivo je da ih na tamnoj (suprotnoj) strani Mjeseca gotovo i nema, a razlog tome le�i u Zemljinoj gravitaciji koja djeluje na nama bli�u stranu. Smatra se da su nastala kada je nekoliko velikih meteorita udarilo u Mjese�evu povr�inu dok je jo� bila mlada, uzrokuju�i time izljevanje velike koli�ine lave preko uni�tene povr�ine.

      Od stare povr�ine jo� mo�emo vidjeti planine i planinske lance koji vire iznad povr�ine mora. Mjese�eve planine nisu visoke i strme: prosje�ni nagib im je oko 20�, a rijetko se popne na 30�. Osim velikih planinskih lanaca kojih ima dvadesetak, a nazvani su prema Zemaljskim planinama (npr. Apenini, Karpati, Alpe), postoji i petnaestak planina �iji vrhovi vire iznad Mjese�evih mora. Oni su dijelovi povr�ine koja je starija od okolne, kasnije izlivene lave.

      Najkarakteristi�niji oblici na Mjesecu su njegovi krateri. Iako se nekima mo�da �ini da se radi o neinteresantnih 300 000 rupa i rupica (sa vi�e od 1 km u promjeru), postoji mnogo razli�itih i po mnogo�emu specifi�nih kratera. Sada ne�u govoriti o svakome od njih posebno, ali �u ih odijeliti prema veli�ini. Najve�i krateri zapravo vi�e ni nemaju pravo nositi titulu kratera jer su to zapravo kru�ne ravnice okru�ene planinama. U promjeru imaju od 100 do 300 kilometara, a �esto mo�emo na�i mnogo manjih kratera unutar njih. Tipi�ni krateri imaju promjere izme�u 10 i 100 kilometara. Imaju vi�e dijelova vrijednih pa�nje: vanjski i unutarnji prsten planina (zid), pod i ponekad centralnu uzvisinu ili vi�e njih. Najmla�i krateri (npr. Tycho, Kopernik) imaju i specifi�nu zvjezdastu strukturu stotinama kilometara oko kratera - ona nastaje izbacivanjem materijala uokolo kod pada meteora. Za razliku od pravih, velikih kratera, krateri promjera manjeg od 10 kilometara predstavljaju samo kru�ne formacije u obliku posude.

      Osim ovih velikih struktura, Mjese�eva povr�ina ima mnogo sitnih detalja koji se daju istra�iti teleskopom. Ovdje spadaju brazde i kanjoni koji su vjerojatno nastali uru�avanjem podzemnih tunela, lanci kratera nastali udarcima dijelova raspadnutih meteora, tektonski rasjedi, doline bez rijeka, okrugla brda i razni drugi oblici. Kako izgledaju morat �ete saznati sami promatraju�i teleskopom, a gdje ih na�i saznajte u katalogu Lunar 100.

kada i kako promatrati

mjesec na pola faze - primjetite kako se najvi�e detalja vidi na granici izme�u dana i no�i (terminatoru)

      Mjesec se, u principu, mo�e promatrati kad god ga vidite na nebu. Oko prve �etvrti mo�ete ga vidjeti i po danu, ali tada je kontrast malen tako da se ne isplati upu�tati u detaljno prou�avanje povr�ine. Mjesec nemo�ete promatrati kada je mlad, tj. kada se nalazi izme�u Zemlje i Sunca. Sve ostalo je prihvatljivo. Mjesec nema previ�e smisla promatrati niti kada je pun - tada se na njemu ne vidi terminator (granica svijetla i tame) uz koji se ina�e promatra. Sasvim logi�no, uz terminator se vidi najvi�e detalja jer svijetlost upada pod malim kutem, bacaju�i tako mnogo sjena lokalnih uzvisina i kratera. Ako �elite promatrati ba� odre�eni dio povr�ine, gledajte onda kada se tamo nalazi terminator. Ako pogledate isti dio povr�ine sat ili vi�e sati kasnije, vidjet �ete da se krajolik promjenio. Razlog tome je pomicanje terminatora i skra�ivanje sjena zbog promjene kuta pod kojim na taj dio povr�ine pada Sun�evo svijetlo.

      Ako ste malo napredniji promatra�, mo�da �ete htjeti promatrati Mjesec za vrijeme libracije. To je pojava koja nam omogu�ava da zapravo vidimo 59 % Mjese�eve povr�ine umjesto 50 %, kako bi se �inilo logi�no jer vidimo samo jednu polovicu. Postoje dvije vrste libracija koje su uzrokovane ili blagom nagnuto��u Mjese�eve osi vrtnje ili njegovom promjenjivom orbitalnom brzinom. Ovisno o tome �to je uzrok, ponekad vidimo malo iza Mjese�evih polova ili malo dalje na istok ili zapad. Vremena maksimalnih libracija mo�ete na�i u godi�njacima, �asopisima, internetu ili planetarium programima.

      Na detaljno istra�ivanje lunarnih detalja najvi�e �e utjecati stabilnost atmosfere. Osim �to bi nebo trebalo biti bez oblaka (mislim na tanke oblake kroz koje se Mjesec jo� uvijek vidi), temperatura treba biti �to stalnija na liniji teleskop � Mjesec. To zna�i da nikako nije dobro promatrati s vlastitog prozora. U sobi je vjerojatno toplije nego vani i to dovodi do strujanja zraka koje uni�tava sliku. Trebalo bi tako�er nekoliko sati ostaviti teleskop na temperaturi na kojoj �e se promatrati jer i sam teleskop, ako je topao, stvara turbulencije. Ovo je iznimno va�no kod Newtonskih i katadioptri�kih teleskopa jer kod njih svijetlost prolazi unutra�njost teleskopa 2, odnosno 3 puta.

      Za promatranje Mjeseca op�enito je pogodan bilo kakav teleskop. Kakvih sve vrsta ima mo�ete saznati u �lanku teleskopi. Ako imate 60 mm refraktor, nemate mnogo izbora - samo ga uperite u Mjesec i iskoristite �to mo�ete. Za detaljnije istra�ivanje povr�ine trebat �e vam teleskop od oko 100 mm. Teleskopi ve�i od 150 mm puno �e vi�e patiti zbog nestabilnosti atmosfere, ali za stabilnog vremena mogu dati slike od kojih se pada u nesvijest. Bitno je da teleskop ima dobru optiku koja �e mo�i podnijeti velika pove�anja. Pove�anje se ra�una tako da se fokalna duljina teleskopa podijeli sa fokalnom duljinom okulara. Okular je onaj dio kroz koji se gleda i koji se mo�e izmjenjivati. Kakvih sve okulara ima saznajte u �lanku okulari. Za promatranje Mjeseca dobro �e vam do�i jedan okular za malo pove�anje (50 - 80 puta), jedan za srednje (100 - 150 puta) i jedan za maksimalno (200 - 300 puta). Najvi�e �ete koristiti onaj za srednje, budu�i da daje najvi�e detalja. S maksimalnim pove�anjem ne�ete dobiti ni�ta vi�e detalja, ve� samo uve�anu sliku koja �e uglavnom biti lo�ije kvalitete, osim ako vremenski uvjeti nisu gotovo savr�eni. Naglasit �u da za promatranje Mjeseca nema previ�e smisla koristiti �irokokutne okulare. Za Mjesec �e jeftini Ploessl i Orthoscopic okulari biti najbolji izbor. Ako imate para za Radiane ili Pentaxe, probajte s njima jer �e vam dati kontrastniju sliku.

      Od ostalih naputaka za one �eljne promatranja najbli�eg nam nebeskog susjeda, treba napomenuti da za promatranje Mjeseca nije potrebno pobje�i daleko od velikog grada, kao �to je to slu�aj kod promatranja dubokosvemirskih objekata ubijenih svjetlosnim zaga�enjem. Dobro mjesto za promatranje Mjeseca lako je na�i i u centru Zagreba. Bitno je vrijeme, odnosno stabilnost atmosfere. Prije promatranja provjerite da li neka svijetla zvijezda koja se nalazi na pola puta od horizonta do zenita treperi. Ako treperi, ne morate se ni nadati da �ete dobiti o�tru i detaljnu sliku u teleskopu.

      �to se ti�e snala�enja na Mjese�evom disku, ono �e mo�da biti malo zbunjuju�e. Va�no je znati da refraktori i katadioptrici s dijagonalnim zrcalom okre�u sliku tako da je zapad lijevo, a istok desno, dok newtoniani jo� zamjenjuju i sjever i jug. Novije knjige i karte trebale bi tako�er imati istok lijevo i zapad desno jer je tako odredio International Astronomical Union (IAU). Dobar izbor objekata je nedavno sastavljeni Lunar 100 katalog koji nudi popis od 100 objekata na Mjese�evoj povr�ini poredanih po te�ini. Svi objekti su opisani od strane Charlesa A. Wooda, a mo�ete ga na�i na stranici http://www.salzgeber.at/astro/moon/L100.html.