edmond halley (1656. - 1742.)

      Edmond Halley, engleski astronom, geofizi�ar i matemati�ar, zaslu�an je za mnogobrojna otkri�a na raznim podru�jima fizike, ali i drugih znanosti. Iako mnogi njegovo ime ve�u isklju�ivo uz komet koji nas posje�uje svakih 76 godina, Halley se smatra jednim od najtalentiraniji znanstvenika u povijesti.

      Edmond Halley ro�en je 8. studenog 1656. u Haggerstonu kraj Londona. Otac mu je bio bogati proizvo�a� sapuna koji je, usprkos tome �to je znatan dio bogatstva izgubio u velikom londonskom po�aru 1666. godine, osigurao sinu vrhunsko obrazovanje. Imao je privatne u�itelje sve do odlaska u �kolu, gdje je ve� u adelescentskoj dobi pokazao neupitnu nadarenost. Bio je odli�an u�enik, jednako dobar u svim predmetima, no posebno ga je zanimala astronomija. Provodio je mnoga znanstvena mjerenja i istra�ivanja, pritom koriste�i razne instrumente koje mu je otac kupio. Kao sedamnaestogodi�njak do�ao je na Queen`s College u Oxfordu kao vec iskusan astronom, a za vrijeme studija objavio je znanstvene radove o Sun�evom sustavu i Sun�evim pjegama.

      Halley je s osamnaest godina uo�io da su prora�unati polo�aji Jupitera i Saturna pogre�ni i time zadivio kraljevskog astronoma Johna Flamsteeda koji ga je 1675. godine uzeo za svog pomo�nika na zvjezdarnicama u Greenwichu i Londonu.

      U studenom 1676. godine Halley prekida studij i odlazi na otok Sv. Helenu (najju�niji posjed pod britanskom vladavinom) s ciljem da napravi kartu ju�nog neba. Unato� nepovoljnim vremenskim prilikama, tijekom osamnaest mjeseci boravka na Sv. Heleni, Halley je katalogizirao 341 zvijezdu i otkrio kuglasti skup u zvije��u Centaurus (Omega Centauri). Uz to, za vrijeme svog putovanja je sakupio mno�tvo podataka vezanih uz ocean i atmosferu, unaprijedio sekstant, zabilje�io ekvatorijalnu retardaciju njihala, promatrao tranzit Merkura...

      Dvije godine kasnije vratio se u Englesku sa statusom jednog od vode�ih astronoma svog vremena, iako jo� uvijek nije bio zavr�io studij. No, kralj Charles II. mu je dodijelio po�asnu diplomu (bez polaganja ispita), te je primljen u Kraljevsko dru�tvo kao jedan od najmla�ih �lanova ikad (bile su mu tek 22 godine).

      Godine 1681. krenuo je na putovanje Europom. U blizini Calaisa promatrao je komet �iju je putanju poku�ao odrediti u Parizu u suradnji s Giovannijem Cassinijem. Vratio se u Englesku 1682. god. i o�enio.

newton (lijevo) & halley (desno)

      Dvije godine poslije Halleyev otac je nestao i zatim je prona�en mrtav pet tjedana kasnije. Neposredno prije o�eva nestanka, Halley je radio na epohalnom otkri�u. Pokazao je da Keplerov tre�i zakon implicira postojanje sile koja opada s kvadratom udaljenosti. Zajedno s Robertom Hookom raspravljao je o mogu�nosti da takva sila uvjetuje elipti�ne putanje planeta. No nije uspio to dokazati jer je tjednima bio zaokupljen o�evim nestankom. Kada se ponovo vratio na rje�avanje problematike gravitacijske sile, posjetio je Isaaca Newtona u Cambridgeu i otkrio da je Newton ve� rije�io problem, no nije to namjeravao objaviti. Halley je prepoznao veli�inu Newtonova rada i nagovorio ga da napi�e znamenito djelo Principia Mathematica, a po�to je Kraljevsko dru�tvo bilo u financijskoj krizi, sam Halley je financirao objavljivanje Newtonovog rada, pritom zapostavljaju�i vlastiti.

      Nakon o�eve smrti, Halley vi�e nije mogao ra�unati na njegovu financijsku pomo�, pa je morao na�i zaposlenje. No, za�udo, to mu nije bilo lako. John Flamsteed, kraljevski astronom koji je mladog Edmunda uveo u svijet znanosti, u me�uvremenu se okrenuo protiv njega i svim silama se trudio da Halleyu onemogu�i pronalazak posla. Flamsteed mu je zamjerao prijateljstvo s Newtonom (koji se u svojim radovima nije pozivao na promatranja Kraljevske zvjezdarnice) i nekonvencionalno tuma�enje Biblije (Halley je sumnjao u znanstvenu ispravnost biblijske pri�e o postanku svijeta, �to mu je i sam Newton zamjerio).

      Unato� tome �to nije mogao na�i zadovoljavaju�e radno mjesto, Halley je napredovao u znanstvenom radu. Objavio je drugu knjigu temeljenu na ekspediciji u Atlantskom oceanu u kojoj se bavi pasatima i monsunima. Otkrio je da je Sun�evo zra�enje, tj. zagrijavanje, uzrok atmosferskim gibanjima. Ustanovio je odnos izme�u tlaka zraka i nadmorske visine, a 1690. godine je u rijeci Temzi demonstrirao svoje ronila�ko zvono s kojim se moglo proboraviti pod vodom vi�e sati.

      No, Halley se nije bavio samo prirodnim znanostima. Godine 1693. objavio je �lanak u kojem je, analiziraju�i dob ljudi u trenutku smrti, odredio optimalne cijene �ivotnog osiguranja. Ne samo �to je svojim procjenama omogu�io poslovanje osiguravaju�ih dru�tava, ve� se to njegovo istra�ivanje smatra jednim od najva�nijih doga�aja u razvoju demografije.

halleyjev komet (Shigemi Numazawa / kliknuti za pove�anje)

      Halley se 1695. godine po�eo baviti problemom kometa, tj. njihovih putanja. Keplerova teorije je bila da su putanje kometa pravci, dok je Newton zagovarao ideju o parabolama. Halley se nije slo�io ni s jednim od njih, tvrde�i da se kometi gibaju po elipsama, �to zna�i da bi se trebali periodi�ki pojavljivati. Izra�unao je putanje desetak kometa i ustanovio da su komet iz 1531. god., komet kojeg je 1607. god. promatrao Kepler i komet iz 1682. (kojeg je i sam Halley promatrao) u stvari jedan te isti objekt. To nije bilo lako dokazati po�to vremenski intervali izme�u tih pojavljivanja nisu identi�ni. Halley je ispravno pretpostavio da je za to zaslu�an jak gravitacijski utjecaj Jupitera koji je malo �poremetio" stazu kometa. Uzev�i u obzir utjecaje planeta, Halley je predvidio sljede�e pojavljivanje "svog" kometa. Kada je 1758. godine, petnaest godina nakon njegove smrti, komet ugledan, Halleyu je bila osigurana slava.

      Napustiv�i mjesto zamjenika kontrolora kovnice novca u Chesteru (kojeg mu je Newton priskrbio) dobio je zapovjedni�tvo nad ratnim brodom Paramore Pink. Cilj mu je bio isploviti na Atlantik i istra�iti Zemljin magnetizam (iako mu je slu�beni zadatak bio otkriti �to je na jugu zapadnog oceana). Nakon povratka u rujnu 1700. godine, izdao je karte varijacija kompasa gdje su se prvi put pojavile izogonije ili Halleyeve linije. Na drugom putovanju na Paramore Pinku (1701. god.) istra�ivao je plimu i oseku na obalama ju�ne Engleske. Na sljede�im ekspedicijama obi�ao je luke Jadrana, a u Trstu je savjetima pomogao u fortifikaciji grada.

      Napokon je 1704. godine dobio mjesto profesora geometrije u Oxfordu (�to nikako nije usre�ilo Flamsteeda). Koriste�i Ptolomejeve zapise i uspore�uju�i ih sa svojima, 1710. godine otkrio je da se zvijezde me�usobno gibaju. Uspio je detektirati vlastita gibanja triju zvijezda i to otkri�e se smatra jednim od najzna�ajnijih u astronomiji.

      Godine 1720. naslijedio je Flamsteeda na mjestu kraljevskog astronoma. Iako je tada imao ve� �ezdeset i �etiri godine, ostao je na tom polo�aju jo� dvadeset i jednu, tj. sve do svoje smrti. Na zvjezdarnici u Greenwichu, Halley je koristio prvi tranzitni instrument, te je osmislio metodu za odre�ivanje geografske du�ine na moru pomo�u promatranja Mjeseca. Smatra se prvim koji je promatrao Mjesec za vrijeme kompletnog Sarusovog perioda. Unato� svemu tome, neki su osporavali vrijednost Halleyevih promatranja tvrde�i da su nedovoljno precizna.

      Edmond Halley bio je �ovjek �irokih interesa i njegova postignu�a se ne mogu vezati samo uz astronomiju. Prou�avao je i arheologiju, povijest astronomije, strukturu Zemlje (iznio je teoriju o �upljoj Zemlji koja se sastoji od sfera odgovornih za promjenjljiv magnetizam), polinomijalne jednad�be... Svakako se mo�e re�i da je Edmond Halley imao vrlo zna�ajnu ulogu u razvoju znanosti i ljudskog poimanja svijeta, te da s razlogom najpoznatiji komet i jedan krater na Mjesecu nose njegovo ime.

Antonija Oklop�i�, 13.1.2007.