U ovom �lanku promatrat �emo gra�u i gibanja na�eg, tj. Zemljinog satelita - Mjeseca. Mjesec je ina�e originalno ime Zemljinog satelita, �to zna�i da bi se svi mjeseci drugih planeta trebali nazivati svojim imenom ili jednostavno sateliti. Zemljin satelit mo�da nije toliko primamljiv za promatranja i prou�avanja kao neke druge pojave u Svemiru, ali zbog relativne blizine nadokna�uje svoju nezanimljivost i odjednom postaje mnogo zanimljiviji radi brojnih kratera i mora.

mjesec u fazi malo prije punog mjeseca (Damir Andra�evi�)

      Zemljin promjer nema �ak ni �etiri Mjese�eva promjera i nijedan satelit u Sun�evom sustavu nije toliko velik u odnosu na svoj planet. To zna�i, da kada bismo Zemlju i Mjesec gledali iz ve�e udaljenosti (kao �to mi gledamo Jupiter i njegove satelite), imali bi dojam da gledamo sustav dvaju planeta (dvostruki planet). Mjesec ina�e ima promjer veli�ine 3476 km. Mjesec i Zemlja uistinu tvore posebni sustav koji se zajedno okre�e oko Sunca po elipti�noj stazi. Dakle, kad ka�emo da se Zemlja okre�e oko Sunca, to nije potpuno to�no ve� moramo re�i da je to sustav Zemlje i Mjeseca sa odre�enim gravitacijskim sredi�tem, no to su ve� minimalisti�ka opa�anja koja ovdje nisu toliko bitna.

      Mjesec, gledano sa Zemlje ima svoje faze, takozvane Mjese�eve mijene. One ne nastaju kako to ljudi �esto misle kao produkt Zemljine sjene ve� tako �to je Mjesec obasjan Sun�evom svjetlo��u pod razli�itim kutom (a ono �to se ne vidi jednostavno nije obasjano - s na�eg gledi�ta), pa ga mi vidimo i ne vidimo, ovisno o kutu. Razlog tome tako�er le�i i o dolasku svjetlosti. Mi vidimo Mjesec tj. onu svjetlost koja se odbija (reflektira) od njegove povr�ine, za razliku od zvijezda koje zra�e svoju vlastitu svjetlost. Mjese�eve faze su dakle, gibanje Mjeseca po nebeskoj sferi (zapravo, kako mi vidimo njegovu rotaciju oko Zemlje) i promjena njegove osvijetljenosti. Kako bi Mjesec napravio jednu rotaciju oko Zemlje potrebno mu je oko �etiri tjedna, a to je dakle trajanje od mla�aka (ne vidimo Mjesec) do punog mjeseca (u�tap) i opet do mla�aka. Mjesec ponekad mo�emo vidjeti i vi�e nego pola njegove strane okrenute Zemlji (oko 59% ga tada vidimo, to se zove liberacija), ali za neznatnu koli�inu radi gibanja Zemlje i Mjeseca, te na neki na�in difrakcije svjetlosti.

      O postanku Mjeseca postoji vi�e teorija od one da je to zarobljeni asteroid do toga da je nastao odjeljivanjem od Zemlje u ranim stadijima njenog razvitka tako �to ju je udario meteor i to prema novijim istra�ivanjima i modelima veli�ine Marsa. Najvjerojatnija teorija i ona danas prihva�ena je o udaru asteroida (meteora) dok je Zemlja jo� bila u ranom stadiju razvoja, naime tu teoriju potvr�uju i istra�ivanja Mjese�evih stijena koje su donijeli astronauti u Apollo misijama, te koja su potvrdila da je geolo�ki sastav Mjeseca sli�an Zemljinom. Mjese�eva masa ina�e iznosi 7348 x 10²² kg ili 0.0123 Zemljine mase dok mu prosje�na gusto�a mu iznosi 3340 kg/m³. Temperature na Mjesecu variraju od 130�C po danu do -180�C po no�i.

      Zbog �injenice da Mjesec nema atmosferu jer nema dovoljno veliku gravitaciju da bi ju mogao zadr�ati, nema ga ni �to �titi od neprestanih udara meteora i meteorita �to rezultira nastajanjem novih kratera, dodu�e najvi�e sa strane koju mi nismo u stanju vidjeti.

Damir Andra�evi�, < 14.3.2006.