polijetanje sa cape canaverala

      Prva misija ikada upućena na Pluton i u Kuiperov pojas poletjela je sa Zemlje 19.1.2006. Nakon besprijekornog polijetanja raketom Atlas V, sonda veličine klavira uputila se prema vanjskim dijelovima Sunčevog sustava brzinom većom od bilo koje letjelice do sada. Tom brzinom za samo 9 sati prešla je orbitu Mjeseca, a do Jupitera će joj biti potrebno samo 13 mjeseci. Sonda trenutno juri prema Jupiteru da bi pomoću "gravity assista" (gravitacijske praćke) zaradila još malo brzine i smjer koji joj je potreban za susret s Plutonom 2015. godine. Trenutno se nalazi izvan orbite Marsa, a do Jupitera stiže u veljači 2007. Trenutnu poziciju sonde možete pratiti ovdje.

      Nedavno je međunarodna komisija donijela odluku da se dva novonađena Plutonova mjeseca nazovu Nix i Hydra, s namjerom da prva slova ujedno predstavljaju inicijale misije New Horizons. Oba mjeseca će zajedno sa Plutonom i Charonom biti istražena u detalje kada im se sonda dovoljno približi 2015. godine.

Mislav Baloković, 12.7.2006.

      Možda cilj ove misije je istraživanje Plutona, Charona i Kuiperovog pojasa, ali zašto se usput ne bi istražio i Jupiter? Nakon lansiranja u sijecnju 2006. letjelica ce poletjeti prema divovskom planetu kako bi uz pomoc njegove gravitacijske pracke dobila dovoljno brzine da skrati putovanje za oko 3 godine. Tijekom preleta izmedu veljace i svibnja 2007. godine, letjelica ce iskušati svoje sofisticirane instrumente kao što su kamere, spektrometri, radiometri i senzori za prašinu i plazmu na Jupiteru, njegovim velikim mjesecima, Jupiterovoj magnetosferi i prstenovima. Projekt prikupljanja važnih znanstvenih podataka vodit ce Southwest Research Institute (SWRI), zajedno sa još nekim partnerima.

umjetnička vizija letjelice i jupitera (SWRI)

      New Horizons predstavlja NASAinu sljedecu priliku da istraži kompleksan Jupiterov sustav. Da bi manevar gravitacijske pracke uspio, letjelica ce se morati približiti Jupiteru oko tri puta više nego što je morao Cassini 2000. godine, na putu do Saturna. To znaci da ce malo nedostajati do ruba putanje Jupiterova mjeseca Callisto. S te udaljenosti, letjelica ce moci provesti istraživanja koja Cassini nije mogao zbog svoje mnogo vece udaljenosti. Raspored raznih znanstvenih istraživanja vec se formira, a do ljeta 2004. trebao bi biti gotov, zajedno se sigurnosnim studijama. Period aktivnog istraživanja trajat ce 5 mjeseci, od kraja 2006. godine, do sredine 2007.

      Posjet Jupiterovom sustavu ima višestruku važnost za ovu misiju: gravitacijskom prackom znatno ce se skratiti putovanje, oprema i uredaji bit ce provjereni i kalibrirani, a bit ce iskušani i neki navigacijski manevri važni za kasnije susrete sa Plutonom, Charonom i objektima Kuiperovog pojasa. Inace, PKB New Horizons istraživat ce Pluton i Charon, napraviti karte njihovih površina, mjeriti temperature i istraživati sastav Plutonove atmosfere, a kasnije slicna mjerenja obaviti na još dva ili tri objekta Kuiperovog pojasa. Ova je misija od iznimne važnosti, kako za planetarnu znanosti, tako i za naše razumijevanje postanka Suncevog sustava.

Mislav Baloković, 25.11.2003.

mjetnicki doživljaj letjelice nad planetom

      NASA ovom misijom planira po prvi put doci u susret sa zagonetnim Kuiperovim pojasom. Nakon što je nacionalna znanstvena komora naglasila kako je ova misija važna za daljnje razumijevanje postanka Suncevog sustava i nastanka planeta, NASA joj je dala odredeni prioritet. Izgradnja 465 kg teške letjelice je vec zapocela, a raketa Atlas V odredena je da ju pošalje u svemir u sijecnju 2006. godine. Tako ce stici do Plutona i njegovog mjeseca Charona na pocetku ljeta 2015. Za svoj put koristit ce se "gravitacijskom prackom" Jupitera koja ce skratiti putovanje za 3 godine. Tako ce PKB za samo 9 godina stici do Plutona, što je mnogo krace nego što je Voyageru trebalo da stigne do Neptuna. Nakon Plutona i Charona, letjelica ce nastaviti misiju još pet godina i posjetiti još najmanje 2 objekta u Kuiperovom pojasu. Koji ce to objekti biti još se ne zna, nego ce ih znanstvenici odrediti godinu dana prije dolaska do Plutona.

      PKB ce nositi 6 instrumenata za istraživanje geologije, sastava površine, temperature, strukture atmosfere i plazmatskih interakcija svih objekata na koje naide. Nosit ce takoder i instrument kojim ce mjeriti gustocu i raspored sitnih cestica u tom dalekom dijelu Sunceva sustava. Snimat ce površinu Plutona i Charona s velikom moci razlucivanja, a infracrvenim spektrometrima ce otkrivati sastojke tanke Plutonove atmosfere. Bitno je naglasiti da je ovo posljednja prilika da se istraži Plutonova atmosfera, jer pošto Pluton odlazi sve dalje i dalje od Sunca, atmosfera mu se toliko rashladi da se slegne na površinu u tekucem ili krutom stanju. Upravo zbog toga su astronomi diljem svijeta potpisivali peticiju da se ne obustavi misija Pluto Express, koju americki Kongres nije odobrio zbog nedostatka novca. Ako PKB ipak ne poleti zbog eventualnih problema, Pluton ce nam na svojoj ekscentricnoj putanji pobjeci van dohvata, tako da ce nam njegove tajne ostati skrivene sve dok se za kojih 150 - 200 godina ne vrati na dio putanje koji je dovoljno blizu Suncu da njegova toplina ponovno otopi taj misticni ledeni svijet.

Mislav Baloković, < 1.2.2004.