za sada najbolja snimka plutonove površine, generirana od nekoliko snimki HSTa

      Astronomi su pocetkom 20 st. promatranjem vanjskih divova uočili da je njihovo kretanje oko Sunca malo nepravilno - kao da ih svojom gravitacijom privlači još udaljeniji planet. Percivall Lowel (isti koji je tvrdio da vidi kanale na Marsu) računski je predvidio poziciju planeta i krenulo se u potragu za tajanstvenim planetom. 1930. Clyde Tombaugh je sa Lowel observatorija pronašao Pluton samo nekoliko stupnjeva od predvidenog položaja. Jako je čudno da se ovom metodom pronašao planet jer moderni proračuni pokazuju da zbog svoje male mase Pluton i nema nekog utjecaja na putanje ogromnih vanjskih divova.

      Novi je planet po mnogočemu pravi ekcentrik. Toliko odskače od uobičajene definicije planeta da se zadnjih godina predlaže da ga se čak i prestane klasificirati planetom i da ga se nazove onim što zapravo i je - najvećim članom Kuiperovog pojasa. Po čemu se on toliko razlikuje? Kao prvo Plutonova je orbita izrazito ekscentrična (izdužena), toliko izdužena da se u točki najbližoj Suncu (perihelu) nalazi unutar Neptunove putanje. Neće li se onda u budućnosti sudariti? Neće, jer je Plutonova putanja dovoljno nagnuta na ravninu ekliptike da se uvijek dovoljno mimoiđu.

      Pluton je iznimno malen sa radijusom od samo 2300 km. Manji je ne samo od Merkura nego i mjeseca kao što su Triton, Jupiterovih Galileanskih satelita, pa i našeg Mjeseca! O površini i sastavu Plutona zna se vrlo malo. Zbog gustoce dvostruko vece od vode vjeruje se da je sastavljen vecinom od stijena. Zna se da postoji rijetka atmosfera. Za nju je specifično da je prisutna samo za vrijeme dok Pluton kruži bliže Suncu. Kada se udalji u hladnije krajeve svoje putanje ona se smrzne na površini i on kruži bez ikakvog plinovitog omotača. Kako je Pluton trenutno blizu Sunca vrlo je važno da ga posjeti sonda jer ce se njegova atmosfera vrlo brzo kondenzirati. Doduše ako i propustimo ovu priliku uvijek postoji 23. stoljeće kada će se njegova atmosfera ponovno uzdignuti za proučavanja. Na tako velikoj udaljenosti od Sunca iznimno je hladno i ne biste se željeli prošetati njegovom površinom osim ako vam ne odgovara temperatura od -223°C!

      1977. otkriven je Charon, Plutonov mjesec. Charon je slican Plutonu po obliku, kemijskom sastavu, gustoći, ali i veličini, što nije tipično za jedan mjesec. Upravo zbog samo malo manje veličine Pluton se često naziva dvojnim planetom. Vjerojatno je da su se Pluton i Charon međusobno uhvatili i da nisu zajedno nastali. Charonova je putanja vrlo uska, samo 20,000 km što je 5% od Mjesečeve. Osim toga vrijeme potrebno Charonu da jednom okruži oko Plutona jednako je periodu vlastite rotacije, ali i Plutonove. To znači da se sa Plutona uvijek vidi ista strana Charona, no i da je on vječito na istoj točki na nebu! Charon zbog svoje male mase nema atmosferu.