 |
gaspra, jedan
od ve�ih asteroida u asteroidnom pojasu
(snimila letjelica Galileo) |
|
1776. Johann Titius
je podijelio udaljenost do Saturna, tada najudaljenijeg poznatog
planeta, na 100 dijelova. Tako mjere�i, Merkur je od Sunca
udaljen 4 dijela, Venera 7 (4+3), Zemlja 10 (4+6) a Mars 16 (4+12).
Titius je uo�io da sa svakim novim podvostru�enjem drugog
broja stigne do novog planeta - osim broja 28. Danas se ovaj "zakon" naziva
Titius - Bodeovim zakonom. Johann Bode, sa Berlinskog observatorija,
je bio toliko fasciniran teorijom da je krenuo u sistematsku
potragu za nestalim planetom. 1800. u Njema�koj je nastala
Nebeska Policija koja je trebala prva prona�i nestali planet.
No preduhitro ih je Giuseppe Piazzi sa observatorija Palermo
na Siciliji koji je otkrio objekt sli�an zvijezdi koji se ponašao
kao planet. Danas nazvan Ceres (po sicilskoj božici žita)
ovaj je objekt sa promjerom 933 km prvi pronadeni asteroid.
Vrlo brzo su prona�eni
i drugi sli�ni objekti: Palas, Juno i Vesta. Do danas ih je otkriveno
i katalogizirano nekoliko
stotina tisu�a. Postoje 26 asteroida
promjera ve�eg od 200 km, vjerojatno je da nam je poznato 99% onih ve�ih od
100 km i pola izmedu 10 i 100 km. Manjih asteroida znamo vrlo malo no vjeruje
se da ih ima oko milijun veli�ine oko 1km. Ukupna masa svih asteroida manja
je od mase Mjeseca. Zanimljivo je da je 55% ukupne mase svih asteroida sadržano
u tri najve�a: Ceresu, Pallasu i Vesti. Najve�i su asteroidi najcešce
pravilnog izgleda, no ima i onih, naro�ito malih asteroida, koji su izrazito
nepravilni. Uzrok tomu je velik broj medusobnih sudara koji su se u prošlosti,
ali i sada, cesto dogadali i na taj nacin obilježili asteroid. Asteroidi
se razlikuju i po kemijskoj strukturi:
- tip C - ukljucuje 75% poznatih asteroida. Izgra�eni
su od silikata sa mnogo uglj�nih spojeva pa djeluju izrazito
tamno (albedo
0.03). Kažemo da su
primitivni su jer su ostali nepromijenjeni od nastanka - pred 4.6 milijarde
godina;
- tip S - 17% poznatih asteroida. Relativno su svijetli
(albedo 0.10 do 0.22). Izgra�eni od silikata, ali bez tamnih
ugljikovih
spojeva pa djeluju svjetlije;
- tip M - isto relativno svijetli (albedo 0.10 do 0.18). Izgradeni
od metala kao što su željezo i nikal.
O gusto�i asteroida zna
se vrlo malo. Jedno je mjerenje gusto�e asteroida Mathilde pokazalo
da je njegova gusto�a samo
malo ve�a od gusto�e vode tj.
da nije �vrsto
tijelo ve� kompaktna nakupina materijala. Nijedan od asteroida nema dovoljno
veliku masu za zadržavanje atmosfere. Ve�ina ih ima male ekcentricitete
putanja i malu inklinaciju, ali ima i ponekih sa specifi�nim putanjama
(npr. Pallas inklinacija od 34°). Klasificiramo ih i po udaljenosti
i položaju
orbite:
- GLAVNI POJAS - Izmedu Marsa i Jupitera (2 - 4 AU). Najve�i
broj spada u ovu skupinu. Danas je moguce ustanoviti kako
se u prošlosti jedan ve�i asteroid
prilikom sudara raspao na više manjih. Zato ih dijelimo i po obiteljima;
- NEO - Asteroidi cije putanje prelaze Zemljinu. Danas se
zna za nekoliko stotina asteroida koji su potencijalni izvor
opasnosti sa mogucnošcu sudara sa
Zemljom. Vjerojatno ih ima i deset puta više sa promjerima od nekoliko
kilometara ali još nisu pronadeni. 1994. pronaden je maleni asteroid
promjera 7-12 m koji se Zemlji približio na 112,000 km - duboko
unutar Mjeseceve putanje;
- TROJANI - Na dva mjesta u Jupiterovoj putanji asteroidi
se mogu "zaglaviti".
Tzv. Langrangeove to�ke se nalaze 60° ispred i 60° iza samog
Jupitera. Za sada se zna za više stotina ovih asteroida, a vjeruje
se kako ih ima nešto više od tisu�u. Nije poznato zašto
se više
Trojana nalazi ispred Jupitera (to�ka L4) nego iza (L5).
Imena se Trojanima tradicionalno daju iz gr�ke mitologije tako su ispred
Grci (Hektor), a iza Trojanci (Patroclus). Vjerojatno i Zemlja i Venera
imaju nekoliko
malenih asteroida uhvacenih u Langrangeovim to�kama. Marsov Trojan
je asteroid Eureka.
Mario Pallua, <1.2.2004.
|
