polarna svijtlost kako se vidi iz zemljine orbite (ISS)

      Polarna svjetlost ili kako ju je Galileo nazvao, Aurora borealis, �to u prijevodu zna�i sjeverno svitanje, prava je nebeska predstava. Tako�er postoji Aurora australis (ju�no svitanje) i Aurora tropicalis (tropsko svitanje). Sva tri naziva su vezana uz predio zemlje iz koje potje�u. U razli�itim dijelovima Zemlje polarna svijetlost nema jednak zna�aj, to jest u sjevernim krajevima (krajnje sjeverni dijelovi Europe, sjeverna Kanada, Grenland i Sibir), a isto tako i u ju�nim krajevima (Antarktika) je gotovo svakodnevna pojava i nema isti utjecaj na ljude kao kad se pojavi u umjerenim podru�jima gdje se polarna svijetlost pojavljuje vrlo rijetko, tek 2 - 3 puta kroz tri desetlje�a. U tropskim se krajevima pojavljuje jo� rje�e pa je tamo vidjeti polarnu svijetlost prava lutrija. Vi�anje polarne svijetlosti u umjerenim zonama vezano je uz Sun�eve aktivnosti koje imaju period od jedanaest godina.

aurora snimljena u predgraðu Bostona (snimili Imelda B. Joson i Edwin L. Aguirre)

      Kad sam rekao nebeska predstava to sam i mislio. Polarna svijetlost zauzima dio ili �ak cijelo nebo. Poput svilena pla�ta previja se preko neba rade�i pritom lukove, vijence, pruge itd. Dok se tako previja preko neba sjaji u razli�itim bojama; bijela, crvena, �uta, plava ili ljubi�asta, naj�e��e je to kombinacija dvaju boja.

      Pitanje je odakle dolazi bezopasna nebeska pojava? Tek nakon �to je NASA po�ela letjelicama prou�avati Zemljino magnetsko polje otkrivena je prava istina o polarnoj svijetlosti. Prvo treba znati da uz oluje koje se javljaju na Zemlji isto tako postoje svemirske oluje, koje nemaju veze s onima na Zemlji. Svemirske su oluje povezane s poja�anim Sun�evim aktivnostima. Pod Sun�eve se aktivnosti uzimaju bljeskovi te sna�ne eksplozije koje poja�avaju Sun�ev vjetar. Sun�ev vjetar sastoji se od sitnih �estica koje Sunce izbacuje, pri navedenim aktivnostima, po cjelom Sun�evom sustavom. Kako se poja�ani vjetar �iri po cjelom sustavu tako dolazi i do Zemlje. Ne samo da do�e do nje ve� ju doslovno zapljuskuje. Kad ne bi bilo na�eg magnetskog polja Sun�ev vjetar bi bio smrtonosan za nas i ve�inu �ivota na Zemlji. Iako magnetosfera zaustavlja ve�inu Sun�eva vjetra dio se ipak probija kroz nju i prire�uje nam predstavu. Elektroni koji se probiju kroz magnetosferu sudaraju se s atomima u visokim slojevima Zemljine atmosfere, naj�e��e na visini od oko sto kilometara. Pri sudaru se atomi Zemljine atmosfere pobu�uju i zra�e svijetlost u razli�itim bojama. Boja ovisi o vrsti atoma s kojim se sudari elektron, ako se radi o molekuli du�ika svjetlost �e biti plava do ljubi�asta, a ako se radi o molekuli kisika svijetlost �e zra�iti u crvenoj boji.

      Polarna svijetlost zabilje�ena je jo� na Jupiteru te Saturnu. Jupiter ima mnogo ja�e magnetsko polje nego Zemlja i ono ne dopu�ta da Sun�eve �estice dopru do njega. Tako se vjeruje da je Jupiterova, kao i Saturnova, polarna svijetlost uzrokovana samom vrtnjom planeta i njegova satelita Ia, u Saturnovu slu�aju Titana. Zato se polarna svijetlost ne bi mogla vidjeti sa samog planeta, ve� se mo�e slikati teleskopom ili vidjeti iz svemirske letjelice.

Nikola Masla�, <1.6.2004.