Ovu knjigu posudio sam u knjižnici zagrebačkog British Councila. Ona je britansko izdanje Cambridge University Pressa iz 2003. godine. Autori su francuski astronomi amateri, zaljubljenici u Mjesec i popularizatori astronomije, Jean Lacroux i Christian Legrand. Knjiga je malog formata (A3) i ima meki uvez.

      Na prvoj stranici iza sadržaja objašnjano kako je najbolje koristiti knjigu. Ono po čemu je knjiga specifična (a autori se time na više mjesta hvale) je činjenica da je prva koja ima sve slike napravljene u dvije verzije - jednu koja simulira pogled kroz refraktor ili SCT s dijagonalnim zrcalom, te drugu za Newtoniane. Gledanjem naglavačke ove druge može se dobiti slika vidljiva kroz dalekozor tj. realna slika. Slike su zapravo potpuno iste samo su softverski okrenute tako da se početnik na njima može snaći uspoređujući ono što vidi u teleskopu sa slikom u knjizi. Još jedna dobra stvar na tim slikama je njihova oštrina: napravljene su tako da nema puno sitnih detalja, da se, kako autori kažu, početnici ne bi izgubili, a možda i razočarali pri gledanju kroz svoj teleskop. Dio slika napravio je sam Legrand.

      Knjiga ima tri poglavlja. Prvi dio od nekoliko stranica vrlo kratko i jezgrovito opisuje kretanje Mjeseca oko Zemlje, Sunca i na noćnom nebu. Osim toga, kratko su opisane sve strukture na Mjesecu koje su potencijalno zanimljive za promatranje. Drugi dio je također prilično kratak, a bavi se odabirom opreme za promatranje. Dane su osnovne značajke čestih tipova amaterskih teleskopa, njihove prednosti i mane, te formule za kalkulaciju povećanja i moći razlučivanja. Nekoliko stranica posvećeno je fotografiji, no ozbiljno sumnjam da će netko nakon ove knjižice biti meštar fotografiranja Mjeseca. No, priča o metodama koje se za to rabe, web i ccd kamerama možda će nekoga zainteresirati za neki prvi pokušaj, a za ostalo će se pobrinuti Internet. Ovaj dio govori još i o važnosti atmosfere, te ograničenjima koje donosi kod promatranja.

      Središnji dio knjige uređen je kao priručnik kod promatranja Mjeseca. Promatranje je podijeljeno na 14 noći, od mladog do punog Mjeseca. Svako pojedino promatranje ima dvije slike Mjeseca pod malim i nekoliko detaljnijih s većim (ali umjerenim) povećanjem. Vrlo je korisno da su na velikoj karti naznačena područja obuhvaćena manjih, detaljnijim kartama. Svaka od manjih slika nosi neku svoju priču o objektima koji se na njoj nalaze. Za svaki krater piše koliko je velik, koliko su mu visoki zidovi, kako i kada je nastao i koja je još zanimljivost uz njega vezana. Osim kratera, tu su planine, doline, kupole, mora i drugi reljefni oblici sa svojim podacima i pričama. Čitanje knjižice pod crvenim svjetlom uz teleskop može vam promatranje Mjeseca učiniti puno zanimljivijim.

      Na kraju knjige postoji popis literature koja se također bavi Mjesecom ili promatranjem istoga, te softwarea i web stranica koji bi vam mogao pomoći u upoznavanju s Mjesecom. Zadnjih par stranica zauzima kombinacija engleskog i englesko - latinskog rječnika te indexa s imenima svih spomenutih reljefnih oblika iz knjige.

      Sve zajedno, ova knjižica prije bi se najbolje mogla opisati kao priručnik za početnike. Od čitatelja se ne zahtjeva nikakvo predznanje (osim engleskog jezika, naravno), a ne ide se niti u dubinu i velike detalje. Iskusnom astronomu ovo može poslužiti kao dobar temelj za detaljnije istraživanje Mjeseca, ili pak podsjetnik i izvor podataka za pokazivanje onima koji se ne bave astronomijom. Knjiga će se manje svidjeti onima koji inače baš i ne vole Mjesec, a više zaljubljnicima koji su svaki put iznova fascinirani našim najbližim svemirskim susjedstvom.

ocjena: 9/10

Mislav Baloković, 13.3.2006.