Iako je teoretski model neutronske zvijezde pretpostavljen jo� u prvoj polovici 20. stolje�a, za njih nije postojalo veliko zanimanje sve do 1960. -ih. 1967. godine je pomo�u velikog radio - teleskopa otkriveno da neke to�ke na nebu vrlo pravilno i brzo pulsiraju. Ti su izvori nazvani pulsarima, a imali su periode izme�u 0.25 i 1.5 sekunde. Danas su poznati i pulsari sa periodima od jedne tisu�inke sekunde i oni sa periodima do 5 sekundi. Otkri�e pulsara bilo je veliko otkri�e jer je bilo jasno da je astronomija nai�la na do tada nevi�ene objekte. U kratkom su se vremenu razvile mnoge teorije, no niti jedna nije potpuno zadovoljavala sve kriterije. Stoga su znanstvenici krenuli metodom eliminacjie i na kraju su preostali samo bijeli patuljci. Bijeli patuljci su zapravo malene, ali masivne i vru�e jezgre umrlih zvijezda, no �ak i njihova velika gusto�a ne bi mogla podnijeti da se zvijezda vrti nekoliko puta u sekundi. �to bi moglo biti jo� gu��e od degeneriranih elektrona koji sa�injavaju bijele patuljke? Odgovor je prona�en u neutronskim zvijezdama.

      Njihov teoretski model napravili su jo� davno dva ameri�ka astronoma: Fritz Zwicky i Walter Baade. Oni su pretpostavili da se u jeku eksplozije kao �to je supernova, u jezgri zvijezde mo�e stvoriti toliki tlak da se protoni i elektroni spoje tvore�i neutrone. Nakon supernove ostaje samo mala supergusta jezgra koju u najve�oj mjeri �ine samo neutroni, a takav objekt nazvali su neutronska zvijezda. Kada su astronomi pretpostavili da su pulsari zapravo neutronske zvijezde koje brzo rotiraju, sve se poslo�ilo na mjesto. Neutronske zvijezde mogu vrlo brzo rotirati jer u njihovoj unutra�njosti ne postoji nikakvo trenje, a velika brzina vrtnje dolazi od zakona o o�uvanju kutnog gibanja. Analogija tome je kliza� koji se brzo zavrti kada skupi ruke uz tijelo. Tako i zvijezda, koja je prije ekspolzije imala ogroman radijus, brzo zavrti kada se naglo smanji. Zasada najbr�i pulsari koje poznajemo imaju period rotacije samo jednu tisu�inku sekunde i zato ih zovemo milisekundnim pulsarima. Pulsari ve�inom imaju ve�e periode �to su stariji, iako postoje i iznimke. Razlog njihovom usporavanju je gubitak energije koju zra�e u okolinu (zato npr. maglica Rakovica u Biku svijetli i 900 godina nakon supernove u kojoj je nastala). To zra�anje potje�e od elektrona koji se kre�u zakrivljenim magnetskim poljem pulsara i pritom emeitiraju energiju.

model pulsara: jako magnetsko polje nagnuto na os rotacije izbacuje �estice i radijaciju iz magnetskih polova (Mislav Balokovi�)

      Kao �to se smanjenjem volumena zvijezde ubrzava njena rotacija, na isti se na�in pove�a i magnetno polje. Prije eksplozije magnetno polje je slabije, ali prostrano jer obuhva�a cjielu povr�inu zvijezde. No, polje ostaje iste jakosti, ali je sada raspore�eno po znatno manjoj povr�ini. Snagu takvog magnetnog polja ne mo�emo ni zamisliti. Samo za usporedbu, Sun�evo magnetno polje iznosi 1 G (Gauss), a tipi�ni pulsar ima polje od 10¹² G. Polje �ine nabijene �estice poput protona i elektrona koje se pri eksploziji nisu uspjele me�usobno spojiti. Pomo�u takvog magnetskog polja jednostavno je objasniti za�to neutronske zvijezde pulsiraju. Nemojte misliti da se povr�ina zvijezde pomi�e gore i dolje, pulsevi koje mi registriramo su rezultat radijacije usmjerene prema Zemlji. Kako je magnetsko polje nagnuto u odnosu na os rotacije, ta usmjerena radijacija, koja izlazi iz magnetskih polova, periodi�ki prelazi preko Zemlje i zato je mo�emo detektirati (pulsar mo�emo zamisliti kao svjetionik koji se okre�e). Za�to to�no radijacija izlazi iz polova, jo� je nerije�eno pitanje, no vode�a je ova teorija: Jako magnetno polje u kombinaciji sa brzom rotacijom djeluje kao elektri�ni generator, stvaraju�i na povr�ini jako elektri�no polje. Ono proizvodi elektrone i pozitrone (anti�estice elektrona) iz energije tog gibanja. Jako magnetsko polje te �estice usmjerava prema polovima istodobno ih jako ubrzavaju�i. Rezultat toga su dva uska mlaza usmjerena na suprotne strane.

Mislav Balokovi�, < 1.4.2004.