Osim ako ste vlasnik department-store-teleskopa za 200 kn, znate da je za pove�anje bitan okular. Okulari raznih fokalnih duljina daju razna pove�anja, ali to nije jedino njihovo obilje�je. Ozbiljnijim amaterima vrlo je bitno koliko vidno polje okular ima, koliko ima elemenata i kakve premaze na njima, koliki je kontrast i o�trina, eye relief i exit pupil... �emu sve to, objasnit �u vam u slijede�em tekstu.

      Dana�nji okulari rade se u tri promjera: 0.965" (24.5mm), 1.25" (31.7mm) i 2" (50.8mm). Najmanji okulari koriste se samo u teleskopima male kvalitete i uglavnom se izbjegavaju. Naj�e��e se koriste 1.25" okulari. Ima ih toliko razli�itih da je taj standard amaterima najpristupa�niji. Najve�i okulari promjera 2" vrlo su veliki i te�ki jer obi�no imaju mnogo opti�kih elemenata (le�a). Taj se format uglavnom koristi za okulare s velikim vidnim poljem koji su zbog svojeg dizajna vrlo skupi (Panoptic, Nagler, Meade UWA). Postoje i neke jeftinije verzije �irokokutnih okulara (tipa Konig i Erfle), ali one obi�no imaju dosta aberacija, astigmatizma i kome.

      �to se ti�e optike smje�tene u neki od formata, naj�e��e �ete na�i Ploessl koji se sastoji od 4 simetri�no postavljena elementa. Ti su okulari danas najpopularniji jer za relativno male novce daju zadovoljavaju�u o�trinu, kontrast i vidno polje. Dobro funkcioniraju na gotovo svim teleskopima. Za razliku od njih, ne�to jeftiniji Kellneri (3 elementa) dobro funkcioniraju samo u teleskopima s velikim f - brojem. Svi kvalitetniji okulari imaju 4 i vi�e (do 8) opti�kih elemenata kojima ispravljaju razne aberacije i pro�iruju vidno polje. Le�e se obi�no premazuju s jednim ili vi�e za�titnih premaza (engl. coatinga) koji pobolj�avaju performanse i spre�avaju gubitak svijetlosti. Isto tako, rubovi le�a se zacrnjuju da bi se minimalizirale unutarnje refleksije.

neki poznatiji dizajni okulara

      Dakle, ono po �emu ljudi prvo gledaju okulare je njihova fokalna ili �ari�na duljina. Dijeljenjem fokalne duljine teleskopa i okulara dobiva se pove�anje koje ta kombinacija daje. Nemojte misliti da okular daje uvijek isto pove�anje - ono ovisi o fokalnoj duljini teleskopa. U pravilu se manja pove�anja koriste za gledanje DSOa, dok se ve�a pove�anja koriste za planete i Mjesec. Iako to uglavnom stoji jer je DSO lak�e prona�i u velikom vidnom polju (dakle, s manjim pove�anjem), vrlo tamne objekte �ete mo�da bolje vidjeti na nekom umjerenom pove�anju zbog boljeg kontrasta.

erfle je bio prvi �irokokutni okular, ali u usporedbi s modernim naglerom ima dosta aberacija

      Vidno polje ozna�ava koliko vam neba stane u okular. U pravilu okulari ve�ih fokalnih duljina daju ve�e vidno polje, ali postoji svojstvo koje se zove prividno vidno polje. Svaki okular ima specifi�no prividno vidno polje. Tipi�ni Ploessl ima prividno vidno polje od 50�, tipi�ni �irokokutni okular ima 60 - 70, a sofisticirani (i vrlo skupi) Nagler �ak 82 stupnja. To zna�i da �e na istom pove�anju u vidno polje Naglera stati cijeli Mjesec, dok �ete u Ploesslu vidjeti samo pola. Naravno, ve�e vidno polje vi�e ko�ta. Oni koji su imali priliku pogledati kroz �irokokutni okular obi�no ka�u da je to potpuno novo iskustvo. No, budite svjesni da jeftiniji �irokokutni okulari znaju patiti od kome i smanjene o�trine.

      Vlasnicima nao�ala gledanje bez njih zna biti problem. No, kroz okular se mo�e gledati i s nao�alama ako on ima dovoljno veliki eye relief (hrvatska rije� vjerojatno ne postoji). To je udaljenost od okulara na koju morate postaviti oko da bi vidjeli cijelo vidno polje. Ako je on premalen, netko tko nosi nao�ale ne�e mo�i oko dovoljno pribli�iti le�i da bi vidio sve �to se nudi. Eye relief se u pravilu smanjuje s fokalnom duljinom okulara, tako da predstavlja problem samo kod okulara manjih fokalnih duljina. Sre�om, postoje moderni okulari (tipa Lanthanum, Pentax, Radian) kod kojih eye relief ne ovisi o fokalnoj duljini. Iako im je cijena malo ve�a, svi imaju eye relief oko 20 mm �to je dovoljno za komotno gledanje s nao�alama.

      Zadnja stvar koja nam je ostala je tzv. exit pupil. To je promjer kru�i�a svijetlosti u kojem se vidi slika. Najlak�e �ete ga uo�iti ako oko malo odmaknete od okulara - onaj kru�i� koji ple�e unutar le�e je exit pupil. Za�to je on bitan, ovisi o tome �to gledate. Uglavnom je oku ugodnije da je �to ve�i, ali �to je ve�i manje je kontrasta. Neki tamni objekt mo�da �ete lak�e uo�iti s manjim exit pupilom. On nikad ne bi trebao biti ve�i od 7 milimetara (koliki je promjer ljudske zjenice), a koliki �e pupil dati neki okular mo�e se izra�unati dijeljenjem promjera objektiva u milimetrima s pove�anjem koje okular daje na tom teleskopu.

ovakve mrcine dat �e vam savr�enu sliku i ogromno vidno polje - za velike novce

      Sve u svemu, nadam se da su vam sad jasnije neki pojmovi vezani uz okulare. Kada birate novi okular, prvo razmislte �emu �e vam on slu�iti. Zajedno s teleskopom vjerojatno ste dobili jedan ili dva okulara op�enite primjene. Ako vam treba okular za planete, vjerojatno vam treba kratka fokalna duljina. Pazite samo da vam okular ne daje pove�anje koje je na teleskopu neiskoristivo - obi�no se teoretskom granicom pove�anja smatra pove�anje od 50 puta za svaki in� (2.54 cm) promjera objektiva. Imajte na umu da je mo�da �ak i bolja solucija kupnja Barlow le�e koja se ume�e izme�u okulara i fokusera i time dva (ili vi�e) puta smanjuje fokalnu duljinu okulara. S jednom Barlow le�om dobit �ete dvostruko ve�i broj mogu�nosti za pove�anja. Ako vam pak treba neki �irokokutni okular, mo�da �ete morati prije�i na 2" format (pazite samo da teleskop ima fokuser promjera 2"). Imajte na umu da su ti okulari prave mrcine i da �ete mo�da morati dodavati utege na suprotnu stranu telesopa da bi odr�ali ravnote�u. Isto tako, za to �ete morati skupiti dosta para, pa sami odva�ite koliko vam je �iroko polje zapravo va�no.

Mislav Balokovi�, < 1.6.2004.