jedna od novijih slika saturna napravljena od kombinacije raznih fotografija slikanih kroz uskopojasne filtere (Cassini)

      Saturn je jedan od intrigantnijih planeta Sun�evog sustava, posebice zbog svojih specifi�nih prstenova. Posjeduje i, koliko je dosada poznato, najvi�e satelita. Nije puno manji od Jupitera i do njega je do�lo tek par letjelica. Saturn je �esti planet od Sunca i drugi najve�i planet u na�em Sun�evom sustavu. Saturn je jedini planet u Sun�evom sustavu, kao �to je gore ve� navedeno, koji ima toliko izra�ene ili barem vidljive prstene, �to ga �ini zanimljivijim. Osim njega prstenove posjeduju jo� i Jupiter, Uran i Neptun, ali ni pribli�no toliko velike i vidljive. Gledan kroz teleskop Saturn mo�e prikazati svoje prstenove, a i ne mora. Kako se Saturn okre�e oko Sunca i kako ga mi prolazimo i promatramo iz druk�ijih kuteva tako ni prstenovi nisu uvijek vidljivi, ovisno u kojem polo�aju se nalazi prema nama (ako se nalazimo okomito s ravninom u kojoj le�e prstenovi tj. okomito sa Saturnovim ekvatorom, ne�emo ih vidjeti).

      Prstenovi le�e u ravnini Saturnovog ekvatora i podijeljeni su u grupe (A, B, C, D, E, F, G). U njima je 1675. Giovanni Cassini otkrio takozvane "rupe" od kojih se najbolje vidi ona koja razdvaja A i B prstene. Prema njemu je ta rupa izme�u A i B prstena nazvana Cassinijevom divizijom (pukotinom). Johann Encke je 1837. tako�er otkrio jednu rupu u A prstenu koja dijeli taj prsten na dva djela, te ja ta rupa dobila ime po njemu. Prsteni su najvjerojatnije sastavljeni od komada leda (veli�ine ledenjaka ili ve�e) i pra�ine koju je zarobila Saturnova gravitacija. Postanak prstenova je nepoznat tj. nepotpun. Pretpostavlja se da su to ostaci ve�eg mjeseca koji je bio uni�ten udarima meteorida i kometa ili satelita koji se nije uspio formirati jer u�ao u granicu koja se naziva Rocheova (granica u kojoj planetska gravitacija jednostavno rastrga ve�e komade poput satelita zbog odre�enih sila). Dimenzije prstena su mo�da velike u promjeru (250 000 km), ali su zato debeli ne�to manje od jednog kilometra. Tako�er, mogu�e je da se u bli�im dijelovima prstena kre�u jo� neotkriveni Saturnovi sateliti. Postoji jo� takozvanih pukotina u prstenima koji su dobili imena po znanstvenicima koji su ih otkrili ili promatrali Saturn, neke od njih su Guerinova, Maxwellova, Huygnesova i Keelerova divizija. Na same prstenove ne utje�e samo Saturnova gravitacija ve� i njegovi unutarnji (bli�i) sateliti. Jedni od zna�ajnijih su Prometej i Pandora koji su zbog svog specifi�nog u�inka na prstenove dobili ime "sateliti-pastiri". U jednoj rupi u prstenovima koja je nazvana Enckeova pukotina orbitira jedan mali satelit imena Pan koji je velik svega 20 km u dijametru, ali odr�ava tu pukotinu �irine 240 km. Prstenovi su najvi�e istra�eni letjelicama Voyager 1 i 2, te Pioneer 11 koje su nam poklonile mnogo slika i zanimljivog materijala za istra�ivanje. Za neke prstenove se nije ni znalo da postoje dok ih nisu otkrile letjelice.

      Saturn ima ekvatorijalni promjer 119 300 km. Od Sunca je udaljen prosje�no 9.54 astronomskih jedinica, a te�i 5.685 x 10²⁶ kg. Najvi�e su ga promatrali Galileo Galilei, Christian Huygenes i Giovani Cassini. Uglavnom sve �to znamo o Saturnu saznali smo od sonda Voyager tijekom njihovih istra�ivanja 1980 i 1981. Saturn je vidljivo spljo�ten na polovima �to je posljedica njegove brze vrtnje oko samog sebe. Njegov dan traje oko 14 sati manje nego zemljin, dakle 10 sati i 39 minuta. Da u�ini puni krug oko Sunca treba mu 29.5 Zemaljskih godina. Saturn je gra�en sli�no kao i Jupiter, ali od 75% vodika i 25% helija, te metana, amonijaka i kamenja i vode u tragovima. Jezgra Saturna je gra�ena sli�no poput Jupiterove, dakle od sloja teku�eg vodika u metalnom stanju i krutog dijela. Saturn ima ve�u jezgru od Jupitera. Saturnova atmosfera je i malo druk�ija nego Jupiterova po tome �to je deblja i u njoj pu�u br�i vjetrovi. Saturn je najrje�i poznati planet, naime ima gusto�u 30% manju nego voda (to zna�i da je na primjer, veli�ine jabuke, mogao bi plutati u posudi pune vode). U teleskopu se vidi kao �uti krug sa prstenom i prili�no je spljo�ten gledan u okularu. Ta spljo�tenost nije samo vizualna nego realna - zapravo je Saturn najspljo�teniji planet u Sun�evom sustavu. Razlog toga je njegova ogromna brzina rotacije, ve� gore navedeno, i njegovo gotovo teku�e stanje. Drugi razlog je raspored mase na Saturnovoj povr�ini, a ne brzina rotacije jer se Jupiter rotira br�e nego Saturn. Naime, Saturnov ekvator se ne rotira jednakom brzinom kao i njegovi polovi tj. brzina njegove rotacije na polovima je sporija nego na ekvatoru. Na Saturnu, tj. u njegovoj atmosferi pu�u enormno brzi vjetrovi koji na ekvatoru dosti�u i brzinu od �ak 500 m/s (metara u sekundi) tj. 1800 km/h i naj�e��e pu�u u smjeru istoka. Na Saturnu nema dugotrajnih oluja poput Velike crvene pjege na Jupiteru, ali su astronomi ponekad znali primijetiti pove�u bijelu mrlju kraj njegovog ekvatora. Saturnova jezgra je iznimno vru�a (do 12000 K), a zanimljivo je i da zra�i vi�e topline nego �to je primi od Sunca. Bilo bi za o�ekivati da danas Saturn gotovo i ne zra�i energiju, ali dok Jupiter zra�i dvaput vi�e nego �to je primi od Sunca, Saturn zra�i tri puta vi�e �to je dobije od Sunca. Razlog tome efektu je pojava "helijeve ki�e" iz vi�ih slojeva atmosfere na Saturnu koja dovodi do zagrijavanja i otpu�tanja topline.

saturn (Voyager)

promjer ( ekvatorski ): 119 300 km
promjer ( polarni ): 108 728 km
prosjecna udaljenost od Sunca: 1,427 milijardi km
brzina u stazi oko Sunca: 9,66 km/s
duljina dana ( pri vrhu oblaka ): 10,23 h
masa ( Zemlja = 1 ): 95
obujam ( Zemlja = 1 ): 763,59
prosje�na gusto�a ( voda = 1 ): 0,69
gravitacija pri vrhu oblaka ( Zemlja = 1 ): 0,92
temperatura vrha oblaka: -140°C
broj poznatih mjeseca: 31
sastav atmosfere: vodik: 96,3%, helij i plinovi u tragovima: 3,7%

Damir Andra�evi�, 4.12.2004.