Saturnova porodica satelita nije nalik Jupiterovoj, ali nije zato ništa manje zanimljiva. Najve�i mjesec, Titan, nešto je manji od Ganymeda, ali je još uvijek ve�i od Merkura. Saturn ima još 7 srednje velikih satelita, a zovu se Rhea, Iapetus (Japet), Dione, Tethys, Encladus, Hyperion i Mimas. Danas znamo za još mnogo manjih satelita koji su otkriveni pri posjeti Voyagera. Najinteresantniji su, ipak, ve�i sateliti. Ve�ina ih je klasificirana kao "ledeni mjesec", što zna�i da se sastoje od mješavine stijena i leda. Tethys, na primjer, ima gusto�u tek nešto ve�u od gusto�e vode, što zna�i da je udio stijena vrlo malen. Površinom tog mjeseca dominira krater koji je ve�i od cijelog Mimasa, te Ithaca Chasma, kanal koji se prostire od sjevernog do južnog pola. Rhea i Mimas imaju izrazito puno kratera, dok Encladus ima mnogo mladu površinu. Mimasovom površinom dominira krater koji ima promjer kao trecina cijelog mjeseca. Iapetus je posebno zanimljiv zbog svog promjenjivog sjaja. Izgleda da je jedna strana tog mjeseca prekrivena ledom, dok je druga dosta tamna.

      Manji sateliti su uglavnom "pastiri" kojima su orbite unutar prstenova ili trojanski sateliti ve�ih mjeseca. Tako Tethys ima dva trojana: Telesto i Calipso koji se gibaju po istoj orbiti, 60° ispred ili iza samog mjeseca. Zanimljivi su Janus i Epimetheus koji su izgleda fragmenti nekog ve�eg objekta, a povremeno me�usobno izmjenjuju orbite. Iako se mimoilaze za samo par kilometara, nikad se ne sudare. Unutar prstenova krstare Prometheus, Pandora i Pan, a daleko od svih retrogradnom orbitom krstari Phoebe koji je gotovo sigurno zarobljeni asteroid.

      Za kraj sam ostavio najve�i i vjerojatno najzanimljiviji Saturnov mjesec, Titan. On je prvi otkriveni mjesec nakon galileanskih. Interes za taj daleki svijet naglo je porastao kada je 1944. spektroskopski dokazana prisutnost atmosfere. Objašnjenje zašto taj mjesec, �ija je masa tek nešto ve�a nego Mjese�eva, uop�e ima atmosferu leži u niskoj temperaturi koja tamo vlada. Da je temperatura samo malo viša, molekule zraka bi se gibale brže i Titanova bi atmosfera ubrzo "pobjegla" u svemir. Iako se smatralo da se Titanova atmosfera sastoji uglavnom od metana, ispalo je da 90% atmosfere otpada na molekularni dušik, a tek manji dio na metan. Na slikama Voyagera 1 mogao se vidjeti samo debeli i nepropusni sloj oblaka koji nije dopuštao da se promotri površina. Pretpostavlja se da uvjeti na površini omogucuju postojanje metana u sva tri agragatna stanja (kao voda na Zemlji), tako da vjerojatno postoje mora ili jezera tekuceg metana koji mjestimi�no može biti i zale�en. Temperatura iznosi -168°C, što je blizu trojne to�ke metana. Tlak na površini je oko 1.5 puta ve�i nego na Zemlji. Najnovija radarska i infracrvena istraživanja pokazuju da površina ima nejednak albedo, što zna�i da ne može u cijelosti biti pokrivena istim materijalom (npr. metanom). Dakle, najvjerojatnije postoje mora metana i kontinenti gra�eni od silikatnih stijena i prekrivani zaledenim ugljik - dioksidom i vodom. Neke detalje Titanove površine razjasnit �e nam sonda Huygens koja ce se spustiti kroz Titanovu atmosferu i donijeti vrijedne nove podatke. Do Saturna i Titana do�i �e 2004. na letjelici Cassini.

Mislav Balokovi�, <1.2.2004.

      Do Saturna je nedavno stigla sonda Cassini koja �e slijede�ih nekoliko godina intenzivno istra�ivati Saturn, Titan, prstenove i Saturnov sustav mjeseca. Ve� na po�etku misije Cassini je poslao prekrasne slike Saturna i njegovih prstenova, a obavio je i prelet preko Saturnovog najudaljenijeg satelita - Phoebe. Slike koje �e Cassini donijeti bit �e bolje od bilo kojih do sada jer je Voyager zadnja sonda koja je posjetila Saturn, a od tada je tehnika mnogo uznapredovala. Najnovije informacije o misiji mo�ete na�i na glavnoj stranici ili na slu�benoj stranici misije. Vi�e o letjelici i misiji mo�ete pro�itati i ovdje.

      Novije slike Saturnovih satelita svakodnevno sti�u sa Cassinija. Za vrijeme svoje petogodi�nje misije, Cassini �e svaki od Saturnovih satelita snimiti u visokoj rezoluciji, mnogo boljoj od one kojom su snimali stari Voyageri. Neke od slika mo�ete pogledati i ovdje jer su uvr�tene u slike tjedna. Za pregled svih u javnost pu�tenih slika, morat �ete posjetiti slu�benu stranicu msije.