Saturnova porodica satelita nije nalik Jupiterovoj, ali nije zato ništa manje zanimljiva. Najveći mjesec, Titan, nešto je manji od Ganymeda, ali je još uvijek veći od Merkura. Saturn ima još 7 srednje velikih satelita, a zovu se Rhea, Iapetus (Japet), Dione, Tethys, Encladus, Hyperion i Mimas. Danas znamo za još mnogo manjih satelita koji su otkriveni pri posjeti Voyagera. Najinteresantniji su, ipak, veći sateliti. Većina ih je klasificirana kao "ledeni mjesec", što znači da se sastoje od mješavine stijena i leda. Tethys, na primjer, ima gustoću tek nešto veću od gustoće vode, što znači da je udio stijena vrlo malen. Površinom tog mjeseca dominira krater koji je veći od cijelog Mimasa, te Ithaca Chasma, kanal koji se prostire od sjevernog do južnog pola. Rhea i Mimas imaju izrazito puno kratera, dok Encladus ima mnogo mladu površinu. Mimasovom površinom dominira krater koji ima promjer kao trecina cijelog mjeseca. Iapetus je posebno zanimljiv zbog svog promjenjivog sjaja. Izgleda da je jedna strana tog mjeseca prekrivena ledom, dok je druga dosta tamna.

      Manji sateliti su uglavnom "pastiri" kojima su orbite unutar prstenova ili trojanski sateliti većih mjeseca. Tako Tethys ima dva trojana: Telesto i Calipso koji se gibaju po istoj orbiti, 60° ispred ili iza samog mjeseca. Zanimljivi su Janus i Epimetheus koji su izgleda fragmenti nekog većeg objekta, a povremeno međusobno izmjenjuju orbite. Iako se mimoilaze za samo par kilometara, nikad se ne sudare. Unutar prstenova krstare Prometheus, Pandora i Pan, a daleko od svih retrogradnom orbitom krstari Phoebe koji je gotovo sigurno zarobljeni asteroid.

      Za kraj sam ostavio najveći i vjerojatno najzanimljiviji Saturnov mjesec, Titan. On je prvi otkriveni mjesec nakon galileanskih. Interes za taj daleki svijet naglo je porastao kada je 1944. spektroskopski dokazana prisutnost atmosfere. Objašnjenje zašto taj mjesec, čija je masa tek nešto veća nego Mjesečeva, uopće ima atmosferu leži u niskoj temperaturi koja tamo vlada. Da je temperatura samo malo viša, molekule zraka bi se gibale brže i Titanova bi atmosfera ubrzo "pobjegla" u svemir. Iako se smatralo da se Titanova atmosfera sastoji uglavnom od metana, ispalo je da 90% atmosfere otpada na molekularni dušik, a tek manji dio na metan. Na slikama Voyagera 1 mogao se vidjeti samo debeli i nepropusni sloj oblaka koji nije dopuštao da se promotri površina. Pretpostavlja se da uvjeti na površini omogucuju postojanje metana u sva tri agragatna stanja (kao voda na Zemlji), tako da vjerojatno postoje mora ili jezera tekuceg metana koji mjestimično može biti i zaleđen. Temperatura iznosi -168°C, što je blizu trojne točke metana. Tlak na površini je oko 1.5 puta veći nego na Zemlji. Najnovija radarska i infracrvena istraživanja pokazuju da površina ima nejednak albedo, što znači da ne može u cijelosti biti pokrivena istim materijalom (npr. metanom). Dakle, najvjerojatnije postoje mora metana i kontinenti građeni od silikatnih stijena i prekrivani zaledenim ugljik - dioksidom i vodom. Neke detalje Titanove površine razjasnit će nam sonda Huygens koja ce se spustiti kroz Titanovu atmosferu i donijeti vrijedne nove podatke. Do Saturna i Titana doći će 2004. na letjelici Cassini.

Mislav Baloković, <1.2.2004.

      Do Saturna je nedavno stigla sonda Cassini koja će slijedećih nekoliko godina intenzivno istraživati Saturn, Titan, prstenove i Saturnov sustav mjeseca. Već na početku misije Cassini je poslao prekrasne slike Saturna i njegovih prstenova, a obavio je i prelet preko Saturnovog najudaljenijeg satelita - Phoebe. Slike koje će Cassini donijeti bit će bolje od bilo kojih do sada jer je Voyager zadnja sonda koja je posjetila Saturn, a od tada je tehnika mnogo uznapredovala. Najnovije informacije o misiji možete naći na glavnoj stranici ili na službenoj stranici misije. Više o letjelici i misiji možete pročitati i ovdje.

      Novije slike Saturnovih satelita svakodnevno stižu sa Cassinija. Za vrijeme svoje petogodišnje misije, Cassini će svaki od Saturnovih satelita snimiti u visokoj rezoluciji, mnogo boljoj od one kojom su snimali stari Voyageri. Neke od slika možete pogledati i ovdje jer su uvrštene u slike tjedna. Za pregled svih u javnost puštenih slika, morat ćete posjetiti službenu stranicu msije.