Od letjelica koje su usmjerene prema Saturnu najzna�ajnije su Voyager 1 i 2, Pioneer 11 i zajedni�ki projekt Amerike i Europe, Cassini - Huygens misija koja je do�la do Saturna u srpnju ove godine (1.7.2004.) i kru�it �e oko njega najmanje 4 godine. Voyager 1 i 2 preletjeli su pokraj Saturna i Jupitera i napravili mnogo slika koje su nam pribli�ile doga�aje na i oko ta dva planeta. Pioneer 11 je tako�er pro�ao pokraj Jupitera i Saturna, ali se on spustio do gornjih atmosfera oba planeta, a kod Saturna je pro�ao po vanjskom dijelu njegova A - prstena. Ta je letjelica bila ujedno i prva ljudska letjelica koja je do�la do Saturna. Pioneer 11 sada je ve� napustio na� Sun�ev sustav.

Damir Andra�evi�, 2.12.2004.

cassini u pripremi za lansiranje; zlatni krug na sredini je sonda huygens (NASA/ESA)

      Cassini - Huygens je jedna od najambicioznijih misija ikad lansiranih u svemir. Letjelica, zajedno sa sondom Huygens, trenutno leti prema Sautrnovom sustavu u cilju istra�ivanja planeta, njegovih satelita i prstenova. Ova je vrijedna misija zdru�eni projekt tri svjetske svemirske agencije: ameri�ke (NASA), europske (ESA) i Talijanske svemirske agencije. NASA je izgradila orbiter, ESA sondu Huygens, a Italija veliku antenu kojom Cassini komunicira sa kontrolnim centrom na Zemlji. Sve zajedno, misiju je financiralo 17 svjetskih dr�ava. Znanstvene podatke koji se dobiju ovom misijom prou�avat �e �ak 200 znanstvenika diljem svijeta.

      Letjelica Cassini i sonda Huygens lansirane su 7.10.1997. iz Kennedy Space Centera na Floridi, a do svog cilja trebale bi sti�i po�etkom srpnja ove godine. 2000. godine Cassini je dobio dodatnu brzinu iskoristiv�i tzv. "gravitacijsku pra�ku" Jupitera. Krajem pro�le godine Cassini je po�eo snimati Saturn, a kako se bli�i datum ulaska u orbitu, novije slike postaju sve ljep�e i detaljnije. Uskoro bi trebao po�eti snimati i Saturnov najve�i mjesec, Titan, a u lipnju i mjesec Phoebe kojeg �e mimoi�i za samo 2000 km.

      Po dolasku u Saturnov sustav, Cassini zapo�inje svoju �etverogodi�nju misiju u kojoj �e istra�iti razne aspekte Saturnove atmosfere, magnetosfere, sustava prstenova i brojnih satelita. �est mjeseci kasnije (u sije�nju 2005. godine) sonda Huygens trebala bi obaviti svoju misiju spu�tanja na oblacima prekriveni Titan. Titanova povr�ina ina�e se ne mo�e vidjeti teleskopima jer je prekrivena debelim slojem oblaka. Huygens �e nam donijeti prve podatke o tome �to se stvarno krije ispod tog pokriva�a. Za sada se naga�a da bi bi jedan dio Titanove povr�ine mogao biti pokriven morem (ili jezerom) teku�eg metana.

usporedba ljudskih i cassinijevih "osjetila"; kliknite za ve�u sliku (NASA/ESA)

      Za svoja istra�ivanja Huygens nosi 6 sofisticiranih instrumenata koji �e obavljati pokuse dok se sonda polako padobranom spu�ta prema povr�ini. Sve podatke koje prikupi, Huygens �e slati prema orbiteru, odnosno jednom njegovom dijelu koji se zove PSE (probe support equipment). Zatim �e prikupljene podatke Cassini preko svoje velike (high - gain) antene poslati prema Zemlji. Osim te, Cassini posjeduje jo� dvije manje (low - gain, LGA - 1) antene, za slu�aj da velika antena prestane funkcionirati.

      Sam Cassini ima 12 instrumenata kojima mo�e izvesti �ak 27 razli�itih mjerenja. Na slici desno mo�ete vidjeti kako su neki poku�ali usporediti Cassini sa �ovjekom. No, �to se ti�e osjetila (tj. instrumenata), Cassini je �ak i napredniji od �ovjeka. Njegove kamere vide i izvan vidljivog spektra, a mo�e osje�ati i magnetsko polje, ta sitne �estice me�uplanetarne pra�ine. Instrumenti uklju�uju infracrvene i mikrovalne kamere, radar, magnetometar (koji str�i sa strane na 11 metara duga�kom �tapu), spektrometre, detektor �estica i plazme itd. Sve to je povezano sa mo�nim centralnim ra�unalom kojeg, kao i instrumente, pogone tri termoelektri�na generatora (RTGa). Letjelica se mo�e poravnavati po sve tri osi, �to joj omogu�uju manji lateralni potisnici.

      Za novije informacije o misiji koja je trenutno u toku, pro�itajte apdejte u �lanku cassini i huygens, provjerite index ili posjetite slu�benu stranicu misije, http://saturn.jpl.nasa.gov.

Mislav Balokovi�, < 1.4.2004.