|
Od letjelica koje su usmjerene prema Saturnu
najznačajnije su Voyager 1 i 2, Pioneer 11 i zajednički projekt
Amerike i Europe, Cassini - Huygens misija koja je došla do Saturna
u srpnju ove godine (1.7.2004.) i kružit će oko njega najmanje
4 godine.
Voyager
1 i 2 preletjeli su pokraj Saturna i Jupitera i napravili mnogo
slika koje su nam približile događaje na i oko ta dva planeta.
Pioneer 11 je također prošao pokraj Jupitera i Saturna, ali se
on spustio do gornjih atmosfera oba planeta, a kod Saturna je
prošao po vanjskom dijelu njegova A - prstena. Ta je letjelica
bila ujedno i prva ljudska letjelica koja je došla do Saturna.
Pioneer 11 sada je već napustio naš Sunčev sustav.
Damir Andrašević, 2.12.2004.
 |
cassini u pripremi
za lansiranje; zlatni krug na sredini je sonda
huygens (NASA/ESA) |
|
Cassini - Huygens
je jedna od najambicioznijih misija ikad lansiranih u svemir.
Letjelica, zajedno sa sondom Huygens, trenutno leti prema Sautrnovom
sustavu u cilju istraživanja planeta, njegovih satelita i prstenova.
Ova je vrijedna misija združeni projekt tri svjetske svemirske
agencije: američke (NASA), europske (ESA) i Talijanske svemirske
agencije. NASA je izgradila orbiter, ESA sondu Huygens, a Italija
veliku antenu kojom Cassini komunicira sa kontrolnim centrom
na Zemlji. Sve zajedno, misiju je financiralo 17 svjetskih
država. Znanstvene podatke koji se dobiju ovom misijom proučavat
će čak 200 znanstvenika diljem svijeta.
Letjelica Cassini i
sonda Huygens lansirane su 7.10.1997. iz Kennedy Space Centera
na Floridi, a do svog cilja trebale bi stići početkom srpnja
ove godine. 2000. godine Cassini je dobio dodatnu brzinu iskoristivši
tzv. "gravitacijsku praćku" Jupitera. Krajem prošle godine
Cassini je počeo snimati Saturn, a kako se bliži datum ulaska
u orbitu, novije slike postaju sve ljepše i detaljnije. Uskoro
bi trebao početi snimati i Saturnov najveći mjesec, Titan,
a u lipnju i mjesec Phoebe kojeg će mimoići za samo 2000 km.
Po dolasku u Saturnov sustav, Cassini započinje
svoju četverogodišnju misiju u kojoj će istražiti razne aspekte
Saturnove atmosfere,
magnetosfere, sustava prstenova i brojnih satelita. Šest mjeseci
kasnije (u siječnju 2005. godine) sonda Huygens trebala bi
obaviti svoju misiju spuštanja na oblacima prekriveni Titan.
Titanova površina inače se ne može vidjeti teleskopima jer
je prekrivena debelim slojem oblaka. Huygens će nam donijeti prve
podatke o tome što se stvarno krije ispod tog pokrivača. Za
sada se nagađa da bi bi jedan dio Titanove površine mogao
biti pokriven morem (ili jezerom) tekućeg metana.
 |
usporedba ljudskih i cassinijevih "osjetila"; kliknite
za veću sliku (NASA/ESA) |
|
Za svoja
istraživanja Huygens nosi 6 sofisticiranih instrumenata koji
će obavljati pokuse dok se sonda polako padobranom spušta
prema površini. Sve podatke koje prikupi, Huygens će slati prema
orbiteru, odnosno jednom njegovom dijelu koji se zove PSE
(probe
support equipment). Zatim će prikupljene podatke Cassini
preko svoje velike (high - gain) antene poslati prema Zemlji.
Osim
te, Cassini posjeduje još dvije manje (low - gain, LGA -
1) antene, za slučaj da velika antena prestane funkcionirati.
Sam Cassini ima 12 instrumenata kojima
može izvesti čak 27 različitih mjerenja. Na slici desno možete
vidjeti
kako
su
neki pokušali usporediti Cassini sa čovjekom. No, što se
tiče osjetila (tj. instrumenata), Cassini je čak i napredniji
od
čovjeka. Njegove kamere vide i izvan vidljivog spektra,
a može osjećati i magnetsko polje, ta sitne čestice međuplanetarne
prašine. Instrumenti uključuju infracrvene i mikrovalne
kamere,
radar, magnetometar (koji strši sa strane na 11 metara
dugačkom štapu), spektrometre, detektor čestica i plazme itd.
Sve
to
je povezano sa moćnim centralnim računalom kojeg, kao i
instrumente, pogone tri termoelektrična generatora (RTGa). Letjelica
se
može poravnavati po sve tri osi, što joj omogućuju manji
lateralni potisnici.
Za novije informacije o misiji koja je
trenutno u toku, pročitajte apdejte u članku cassini
i huygens,
provjerite index ili posjetite službenu stranicu misije, http://saturn.jpl.nasa.gov.
Mislav
Baloković, < 1.4.2004.
|
