ovako se saturn mo�e vidjeti i malim teleskopom; o�trina slike uvelike ovisi i o vremenskim uvjerima (Naoyuki Kurita)

      Saturn je jedan od najljep�ih objekata na no�nom nebu. Gra�anima koji su ga pogledali na na�im star partyima upravo je on ostao najsna�njije u sje�anju. Najve�a je �ar ovog planeta �injenica da izgleda fantasti�no kroz bilo kakav teleskop, �ak i najobi�niji refraktor od 60mm. Saturn nam na nebu prividno izgleda kao vrlo maleni objekt. Za vrijeme najboljih opozicija dijametar mu ne prelazi 21". Prstenovi su ne�to vi�e od dva puta ve�eg promjera od samog planeta. Zato nam treba veliko pove�anje kako bi se istaknuli svi vidljivi detalji. No, pritom ne treba pretjerivati. Ako je pove�anje premalo ne�emo vidjeti sve detalje, no ako koristimo preveliko pove�anje planet �e izgledati mutno i blijedo. Zato se ne smije koristiti vi�e od 50x po in�u (20x po centimetru) dijametra teleskopa. Ova je vrijednost relevantna samo kada je atmosfera iznimno stabilna. Za vrijeme promatranja kroz polustabilnu ili nestabilnu atmosferu koristite manje pove�anje. �to se ti�e filtera, korisni su Wratten 21, 58 i 38A. Wratten 21 isti�e povr�inske detalje, 38A koristan je za pove�avanje kontrasta unutar prstenova, a 58 istice pojaseve i kontrast u polarnim regijama planeta.

promatranje prstenova

      Prvo �to promatra� pri promatranju Saturna uo�i su prstenovi. Kroz sve veli�ine teleskopa i sa malim pove�anjima planet i prstenovi trebali bi biti lijepo razdvojeni. Saturnovi prstenovi prividno se gibaju s periodom od 14 godina. Prelaze iz perioda dobre vidljivosti kad su prema nama jako nagnuti do perioda kada se tek blago naziru jer su nam polo�eni u smjeru gledanja. Maksimalni kut pod kojim mo�emo gledati prstenove je 27�. Detalj koji je isto lijepo vidljiv i u malim teleskopima je sjena planeta na prstenovima. Sjenu vidimo kao crnu "rupu" u segmentu prstenova. Bli�e vanjskom dijelu prstenova vidimo i crnu Cassinijevu pukotinu �iroku �ak 4000 km. Ovo je podru�je unutar prstenova u kojemu je gusto�a stijena i pra�ine mala. Unutar pukotine kru�e pastirski sateliti koji svojom gravitacijom "�iste" i odr�avaju pukotinu relativno praznom. Pukotina je rijetko vidljiva u malim teleskopima. Srednje veliki teleskopi lijepo ju razlu�uju ve�inu vremena. Pukotinu je najlak�e vidjeti na ekstremima prstenova, tj. na mjestima gdje se prstenovi "okre�u". Pri promatranju Cassinijeve pukotine, ali i Saturna op�enito, vrlo je bitna stabilnost atmosfere. Nijedan teleskop kroz nestabilnu atmosferu ne�e vidjeti ni�ta spektakularno, dok i mali teleskop mo�e vidjeti mno�tvo detalja ako je atmosfera stabilna. Cassinijeva pukotina dijeli Saturnove prstenove na A (vanjski) i B (unutarnji) prsten. A prsten je tamniji od B prstena. Ovu razliku vidimo i kroz teleskop. Uz odli�ne uvjete i malo ve�i teleskop mo�e se vidjeti i C prsten (Crepe ring). Ovaj se prsten nalazi uz unutarnji rub B prstena (tj. bli�e planetu). U stvarnosti C prsten nije jako gust. Zato ni u teleskopu nije sjajan ve� se nazire kao difuzna, poluprozirna zona uz sjajni B prsten. Uz vanjski rub A prstena nalazi se Enckeova pukotina. Po strukturi je sli�na Cassinijevoj, ali je mnogo u�a. Zato je vrlo te�ak detalj za promatranje, a mo�e se vidjeti jedino za vrijeme potpuno stabilne atmosfere i to sa vrlo velikim teleskopima. Lak�e se razabire Encke minimum. To je prostor oko sredine A prstena kojemu vanjski rub ozna�ava Enckeova pukotina. Opa�amo ju kao kompleksnu strukturu tamnijih i sjajnijih dijelova prstena. Razlog ovog efekta nije jo� potpuno razja�njen.

promatranje diska

      Sam disk Saturna kroz mali nam teleskop izgleda kao �u�kasta kuglica. Ovisno o promatra�u definirana boja mo�e biti i bjelkasta pa i sme�kasta. Saturn je najspljo�teniji planet, polarni radijus mu je �ak 10% manji od ekvatorijalnog. Ova se razlika lako uo�ava. I Saturn, kao i Jupiter, ima pojaseve koji se razlikuju u veli�ini i boji. Za razliku od Jupitera, Saturnove je pojaseve te�e uo�iti. Uz kvalitetan 6" teleskop trebali biste vidjeti barem jedan pojas. Najlak�e je uo�iti ekvatorijalni pojas (EZ), koji je svjetlije nijanse. Sa velikim teleskopom mo�ete pratiti i pjege koje se ponekad razviju. One manje, koje se relativno �esto pojavljuju, mogu�e je promatrati samo fotografski ili eventualno iznimno velikim teleskopima. No, prosje�no svakih tridesetak godina (svake Saturnove godine) bukne velika olujna aktivnost koju je mogu�e promatrati i amaterskom opremom.

sateliti

      Trenutno se zna da Saturn ima 31 satelit, no novi se nalaze svako malo. Neki od njih vidljivi su i nama amaterima. Uz tamno nebo i ve�i teleskop mo�emo vidjeti barem 8 od njih. Titan je najsjajniji, a vidljiv je u svakom teleskopu. Uz teleskop od najmanje 8" (20cm) i veliko pove�anje mo�e se razlu�iti kao maleni disk od 0,9". Ostali sateliti izgledaju zvjezdoliko. Uz Titan, sateliti koji se mogu uo�iti srednje velikim teleskopom su Rhea, Tethys, Dione, Enceladus i Iapetus. Za to�ne relativne polo�aje Saturnovih satelita posjetite stranicu JPLa. (http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.html)

Mario Pallua, <1.4.2004.