|
Izvještaje s promatranja u Zagrebu i Beogradu
možete naći ovdje.
 |
ovakvu pomrčinu vidjet će samo
oni koji se nađu na liniji totaliteta (karta dolje)
|
|
Ako se 29.3. nađete u Zagrebu, slobodno
dođite na igralište XV. gimnazije (MIOCA) na
Jordanovcu 8, gdje će biti postavljeni teleskopi sa prilogođenim
filterima. Pomrčinu ćete moći vidjeti od podne do 15 sati.
Prisutni astronomi rado će vam odgovoriti na sva pitanja u vezi
pomrčine
ili bilo čega drugoga vezanog za astronomiju. Za ostala mjesta
u Hrvatskoj, potražite web stranice lokalnog astronomskog
društva. Većinu možete naći u našoj bazi linkova.
Ako se odlučite sami promatrati, svakako
se pridržavajte pravila promatranja. Sunčeva radijacija (koja
se osim od svjetlosti
sastoji i od ultraljubičastog i infracrvenog zračenja) može vam
prouzročiti neugodne zdravstvene probleme. Za promatranje
nemojte koristiti doma napravljene filtere (fotografski
film, disk iz diskete...) jer iako je Sunce možda zatamnjeno
u vidljivoj svijetlosti, to ne
znači
da vas filter štiti od UV
i IR zračenja. O sigurnosti promatranja možete više pročitati
u članku promatranje
sunca. Nije pametno Sunce gledati
niti golim okom, a pogotovo ne kroz nezaštićeni dalekozor ili
teleskop!
Mislav Baloković, 26.3.2006.
29. ožujka 2006. površinom Zemlje preći
će Mjesečeva sjena. Mjesec će se još jednom naći između Sunca
i Zemlje i prouzročiti potpunu pomrčinu Sunca. Hrvatska i njena
bliža okolica ne nalaze se na putu potpune pomrčine, ali vidjet
ćemo djelomičnu pomrčinu od oko 60 %. Najbliži totalitet prolazit
će kroz Tursku, kamo se uputio i dio članova AD Infinitum iz
Zagreba. Oni koji nisu te sreće (i para :)), slijedeću bližu
potpunu pomrčinu pričekat će dvadesetak godina.
Pomrčina 29.3. počinje u 08:36 po UTu na istočnoj obali Brazila,
prelazi preko Atlantskog oceana i nastavlja preko Afrike. Trenutak
najveće pomrčine dogodit će se u 10:11:18 UT na samom jugu Libije.
Tamo će pomrčina trajati najduže, 4 minute i 7 sekundi. U trenutku
maksimuma sjena Mjeseca pomiče se najsporije tokom cijele pomrčine,
a to je čak 600 metara u sekundi! Nakon Libije, sjena prelazi
Sredozemno more između Krete i Cipra i dolazi do Turske. Sela
u brdovitoj unutrašnjosti Turske našla su se na putu pomrčine
i prije 7 godina, kada je potpuna pomrčina prelazila preko Europe.
Prijelazom Crnog mora, Kavkaza i Kaspijskog jezera, sjena stiže
u Kazahstan i nestaje na kraju dana na sjeveru Mongolije. Područja
koja će biti zahvaćena djelomičnom pomrčinom možete vidjeti sjeverno
i južno od linije potpune pomrčine na slijedećoj karti.
 |
vidljivost pomrčine 29.3.2006.
(Fred Espernak, Jay Anderson, prilagodio autor)
|
|
Ova pomrčina pripada nizu Saros 139. Saros je ciklus od oko
6585.3 dana (18 godina, 11 dana i 8 sati) u kojem se ponavljaju
pomrčine slične geometrije. Mjesec se tada nalazi u vrlo sličnoj
poziciji i to u isto doba godine tako da se pomrčine razdvojene
jednim sarosom mogu povezati u serije ili nizove. Niz Saros 139
je jedan od takvih nizova, a ova pomrčina je 29. član tog niza
prvi put zabilježenog 17.5.1501. godine. Jedan niz obično traje
1200 do 1300 godina i sadrži oko 70 pomrčina. Nepran broj niza
označava da se pomrčine događaju kada se Mjesec nalazi u uzlaznom
čvoru (kada prelazi s južne strane ekvatora na sjevernu) i da
će svaka slijedeća pomrčina tog niza biti sve južnija. Tipičan
niz se sastoji od desetak djelomičnih pomrčina vidljivih s jednog
od polova, pedesetak potpunih pomrčina koje se pomiču prema suprotnom
polu i desetak završnih djelomičnih pomrčina na suprotnom polu.
Duljina potpunih pomrčina postupno se povećava kako se linija
totaliteta približava ekvatoru i smanjuje kako se udaljava od
njega. Isto tako, zbog rotacije Zemlje, svaka slijedeća pomrčina
pomiče se 120 stupnjeva prema zapadu, tako da se svaka treća
vidi iz približno istog područja na Zemlji. Saros 139 se trenutno
nalazi u prvoj polovici svog ciklusa. Prvih 7 pomrčina bilo je
djelomično, zatim je slijedilo 12 hibridnih (koje su inače vrlo
rijetke, ukupno 5% od ukupnog broja pomrčina) do prve potpune
koje se dogodila 21.12.1843. Ta je pomrčina na maksimumu trajala
samo minutu i 43 sekunde, ali svaka slijedeća trajala je sve
duže. Tako će ova biti srednje duga sa svoje 4 minute, a najduža
će biti 39. pomrčina niza 16.7.2186. godine. Trajat će čak 7
i pol minuta, što je vrlo blizu apsolutnog teoretskog limita
od 7 minuta i 32 sekunde! Nakon nje, pomrčine ovog niza postupno
će gubiti na trajanju dok niz ne završi 20.9.2601. djelomičnom
pomrčinom na Antartici. Niz će ukupno trajati 1262 godine, a
sastojat će se od 71 pomrčine i to 16 djelomičnih, 12 hibridnih
i 43 potpune.
Trenutno su aktivni nizovi 117 - 156,
ali s vremenom nastaju novi i nestaju stari. Nizove je u svom
djelu popisao nizozemski
astronom G. van den Bergh u svojem djelu Periodicity and Variation
of Solar (and Lunar) Eclipses (Tjeenk Willink, Haarlem, Netherlands,
1955.). Broj 1 dodijelio je nizu koji su zabilježili Kaldejci
2000 godina prije Krista. Više o Saros nizovima, a i drugim oblicima
periodizacije pomrčina (Sunca i Mjeseca) možete naći na stranici
http://sunearth.gsfc.nasa.gov/eclipse/eclipse.html koju
vodi Fred Espernak, autor svih gore navedenih podataka.
Mislav Baloković, 6.3.2006.
|
