Bigelow Aerospace, američka tvrtka koja se bavi razvojem svemirskog turizma, objavila je da je njena prva pokusna letjelica pod imenom Genesis - 1 sretno stigla u orbitu i obavila sve potrebne predradnje za petogodišnji test izdržljivosti izvan Zemljine atmosfere. Predradnje uključuju aktiviranje instrumenata za navigaciju, rastvaranje solarnih panela i - napuhavanje! Naime, letjelica se uglavnom sastoji od velikog balona u kojem je zrak od 1 atm (kao na Zemlji) i to na ugodnih 25 °C. U sličnom, ali puno većem balonu kao hotelu, mogli bi u budućnosti obitavati svemirski turisti. Za sada, u naseljivom dijelu letjelice žive kukci na kojima bi se trebalo vidjeti koliko se dobro "habitat" drži. Ovim testnim primjerkom provjerit će se otpornost balona na Sunčevu radijaciju, kozmičke zrake i nalete smeća koje se nalazi u orbiti. Nakon ovog, kompanija kani lansirati slični Genesis - 2 s dodatnim poboljšanjima, a nakon toga veće letjelice klase Galaxy i BA-330, od kojih bi druga imala volumen tek nešto manji od Internacionalne svemirske stanice (ISS).
 

      28.6. astronome diljem svijeta šokirala je vijest da je Hubble, vjerojatno najpoznatiji teleskop na svijetu, prestao s radom zbog kvara na jednoj od tri kamere. Istovremeno su se zbog sigurnosnih razloga ugasile i druge dvije kamere, tako da je teleskop ostao "slijep" na neodređeno vrijeme. Hubble je inače već prilično star, tako da je prestanak s radom samo pitanje vremena, no nitko ne bi želio da to bude uskoro. Srećom, već 30.6. inžinjeri na Zemlji našli su izvor kvara, riješili problem i vratili Hubbleu njegove dragocijene kamere. Same kamere i nisu toliko stare - na Hubble su ih donijeli astronauti u jednoj od misija space shuttlea 2002. godine. Razlog prestanka s radom bio je nepredviđeni skok u naponu, a inžinjeri tvrde da nije prouzrokovao nikakvu štetu. Hubble već za par dana nastavlja s planiranim znanstvenim radom.
 

      Veliku crvenu pjegu na Jupiteru astronomi prate već tri stoljeća, no odnedavno imaju još jednu na umu. Oluja označena sa BA pojavila se još 2000. godine, a od onda je narasla do polovice veličine Velike pjege. Od nastanka se spojila s još dvije oluje, što je uobičajen postupak rasta oluje u Jupiterovoj atmosferi. Oluja BA bila je još u studenom 2005. bijele boje, da bi u prosincu postala smeđa, a onda i crvena u siječnju 2006. Što oluje čini crvenima, još se nezna sa sigurnošću. Pretpostavlja se da oluje nastaju duboko ispod gornjeg sloja oblaka, a kako oluja jača, niži oblaci se dižu prema gore i u zbog neke kemijske reakcije inducirane ultraljubičastom svjetlošću i postaju crvenkasti. Bilo je već manjih oluja koje su postajale crvenkaste, ali one nisu dugo potrajale. Biti će interesantno vidjeti koliko će se ova mlađa sestra Velike crvene pjege održati.