|
 |
hubble space telescope u orbiti 600 km iznad zemlje,
snimljeno sa space shuttlea (NASA / ESA) |
|
Hubble Space Telescope, ili kako bi mi
Hrvati rekli "Hubbleov svemirski teleskop" postao je
legenda posljednjeg desetlje�a dvadesetog stolje�a i simbol astronomije
uop�e. Slike svemira koje je HST snimio i poslao na Zemlju impresioniraju
i one koji se astronomijom nikada nisu bavili, a ni ne kane.
Kroz mo�ni Hubbleov teleskop svemir barem izgleda lijepo. Prekrasnim
�arenim slikama impresionirao je sve, a ime mu je danas poznatije
nego bilo kojem drugom teleskopu na Zemlji.
Svemirski teleskop dobio je ime po �ovjeku koji s njim nije
imao nikakve veze. Edwin Powell Hubble bio je svestran �ovjek.
Studirao je pravo ne bi li, kao i njegov otac, postao odvjetnik.
Za vrijeme studija bavio se amaterskim boksom, a imao je prilike
prije�i i u profesionalce. Ovo je odbio i krenuo kao dobrovoljac
u Europu gdje je bjesnio Prvi svjetski rat. Vrativ�i se ranjen
iz rata, dobio je mjesto na observatoriju Mount Wilson gdje je
taman zavr�en novi 2.5 metarski teleskop i gdje se stacionirao
do kraja �ivota. Astronomiju je zadu�io otkri�em da se Svemir
�iri, �to je opisao tzv. Hubbleovim zakonom. Prou�avanjem "spiralnih
maglica", za koje je tvrdio da se nalaze izvan na�e Galaksije,
otkrio je da se one me�usobno udaljavaju jedna od druge. Otkrio
je zapravo strukturu Svemira u velikom mjerilu i utabao stazu
Teoriji Velikog praska.
Hubble je umro 1953. godine. �ak i prije
njegove smrti, amerikanac Lyman Spitzer predlo�io je plan slanja
teleskopa u Zemljinu orbitu,
a pri tome je ostao �ak 30 godina. Zbog zalaganja za svemirske
teleskope, u njegovu �ast imenovan je HSTov nasljednik - Spitzer
Space Telescope (SST) koji je lansiran pro�le godine. SST je
posljednji od serije �etiri velika svemirska observatorija (Compton
- CGRO, Chandra - CXO, Hubble - HST, Spitzer - SST), a istra�ivat
�e infracrveni dio spektra. Ideja njihovog postavljanja u orbitu
prihva�ena je u sedamdesetim godinama pro�log stolje�a, a konkretan
razvoj je pokrenut 1977. Prvotni plan je predvi�ao teleskop promjera
3 metra, ali je to reducirano na 2.4 metra (�to je slu�ajno ispalo
gotovo identi�no promjeru 2.5 metarskom teleskopu na kojem je
Hubble radio ve�i dio svog �ivota). HST je pokrio dio elektromagnetskog
spektra oko vizualnih valnih
duljina,
s
malim produ�etcima u infracrveno i ultraljubi�asto.
Razvoj je zaokupio veliku pozornost u
astronomskom svijetu. Iako svojim promjerom Hubble uvelike zaostaje
za divovskim teleskopima
kao �to su Keckovi (promjera 10 metara), tajna njegove superiornosti
le�i u njegovom polo�aju. Smje�ten izvan Zemljine atmosfere,
Hubble
mo�e snimati objekte neometan utjecajima strujanja zraka i turbulencijama
koji Zemljaskim teleskopima predstavljaju problem. �ak i onda
kada se �ini da je atmosfera savr�eno mirna i stabilna, uvjeti
su neusporedivo lo�iji od onih koje ima Hubble dok lebdi 600
km iznad Zemljine povr�ine.
Letjelica je bila spremna za lansiranje 1985. godine. Na�alost,
slijede�e godine dogodila se tragi�na nesre�a space shuttlea
Challenger i NASA je misiju morala odgoditi. HST je napokon lansiran
1990. godine. O�ekivanja su bila velika.
 |
 |
galaksija M100 snimljena prije
i poslije dodavanja korektivne optike koje je ispravila
pogre�ku u oblikovanju hubbleovog zrcala
(NASA / ESA)
|
|
Prve slike koje su sa Hubblea do�le na
Zemlju nisu opravdale misiju. Iako je zajedno s Europskom svemirskom
agencijom NASA
za projekt dala preko jedne milijarde dolara, konstruktorima
se potkrala kobna pogre�ka zbog koje Hubble jednostavno nije
mogao dobiti izo�trenu sliku. Radilo se o primarnom zrcalu koje
je bilo 0.2 milimetra predebelo. U mjesecima nakon lansiranja,
znanstvenici su, umjesto na obradi novih znanstvenih podataka,
intenzivno radili na "nao�alama" kojima �e ispraviti
Hubbleovu manu.
 |
trenutna pozicija HSTa (NASA)
|
|
Klju�ni popravak obavljen je u prosincu
1993. Astronauti Jeff Hoffman i Stroy Musgrave stigli su do Hubblea
space shuttleom
Endeavour i kroz �etiri "svemirske �etnje" rije�ili
problem Hubbleovog krivo oblikovanog zrcala. Prilikom te servisne
misije
(slu�beno ozna�ene kao SM1) zamjenjena je jo� neka elektronika
i HST je postavljen u finalnu orbitu 600 km iznad Zemljine povr�ine,
inkliniranu prema ekvatoru 28.5 stupnjeva. Za jedan potpuni krug
treba mu ne�to vi�e od sat i pol, od �ega pola sata provede u
Zemljinoj sjeni.
Kao �to sam ve� spomenuo, primarno zrcalo
HSTa ima promjer od 2.4 metra. Debelo je tridesetak centimetara.
Ispred njega nalazi
se manje sekundarno zrcalo koje snop svjetla usmjerava u prostor
iza primarnog zrcala. Tamo se nalaze maksimalno �etiri sofisticirana
znanstvena instrumenta koja su tokom Hubbleovog �ivota vi�e puta
zamjenjivana u servisnim misijama. Zadnja izmjena dogodila se
2002. godine (misija SM3b). Osim opreme za snimanje, u stra�nje
dijelu letjelice nalazi se i napredni sustav upravljanja s mnogobrojnim
senzorima. �iroskopi koje Hubble posjeduje napravljeni su tako
precizno da se mogu bez prestanka vrtjeti vi�e od dva dana. Osim
njih, teleskop usmjerava i sustav pozicioniranja pomo�u referentnih
zvijezda. Sve to pogone dvije solarne plo�e dimenzija 2.6 x 7.1
metara koje mo�ete vidjeti sa svake strane letjelice. Struja
se pohranjuje u �est nikal - vodikovih baterija koje omogu�uju
rad i u Zemljinoj sjeni. Cijela letjelica velika je kao prosje�ni
autobus.
Pro�le godine vodile su se velike diskusije o sudbini HSTa,
koji �e ove godine navr�iti 15 godina u orbiti. Naime, nesre�a
shuttlea Columbia prizemljila je sve shuttlove, a ne postoji
na�in da se do Hubblea do�e nekom drugom letjelicom s ljudskom
posadom (jer ih nema). Bez nove servisne misije Hubble ne�e mo�i
nastaviti rad iza 2008. godine jer �e mu dotrajati �iroskopi
i baterije. Ina�e se planiralo da Hubble radi barem do 2010.
godine, a ako bude potrebno i dulje. 2011. godine trebao bi ga
naslijediti mnogo ve�i, 6 metarski James Webb Telescope (JWT)
koji je trenutno u razvoju. NASA je ipak odlu�ila ove godine
izvesti nekoliko misija sa shuttleovima, tako da nada jo� nije
umrla.
Mislav Balokovi�, 1.2.2005. |
