Mars Express, sonda Europske svemirske agencije, ovih dana je u središtu pozornosti. Iako je ovo prva letjelica koju su Europljani poslali na drugi planet, možemo biti ponosni da je za sada otkrila mnogo. Nedavno smo objavili da je otkriven karakteristični "nightglow" koji je posljedica rekombinacije molekula u visokim dijelovima atmosfere. Prije par tjedana, ESA je potvrdila i da je Mars Express pronašao smrznuto more na Marsu. Osim toga, veliko uzbuđenje donosi i aktiviranje uređaja MARSIS, radara kojim će Mars Express tražiti podzemnu vodu. On do sada nije korišten zbog mogućnosti da kod izvlačenja antene ošteti neke druge uređaje. No, ESA je zaključila da je rizik dovoljno malen da se antene ipak izvuku.

nightglow

      Jedan od instrumenata na ESAinoj sondi Mars Ekspress, tzv. SPICAM, otkrio je zanimljivo svijetlo proizvedeno rekombinacijom atoma u višim dijelovima Marsove atmosfere. Efekt je ranije zapažen u Venerinoj atmosferi, no sada je očito da se isti (ili barem slični) procesi zbivaju i na Marsu. Naime, radi se o "elektronskoj ultraljubičastoj fotodisocijaciji" (doslovan hrvatski prijevod) tj. procesu razbijanja molekula kisika, dušika i ugljikovog dioksida jakim ultraljubičastim fotonima. Tako nastali slobodni atomi bivaju transportirani na noćnu stranu planeta gdje se rekombiniraju uz emisiju energije u obliku svijetla.

      SPICAM je spektrometar za ultraljubičasto i infracrveno područje spektra. Namijenjen je upravo proučavanju gornjih slojeva Marsove atmosfere i njegove ionosfere. Upravo ovakav "noćni sjaj" (engl. nightglow) trebao bi otkriti kretanja atmosfere na velikim visinama i time pomoći u slaganju slike globalnog cirkuliranja Marsove atmosfere.

marsis

princip rada MARSIS antene (ESA)

      U prvom tjednu svibnja trebala bi početi operacija izvlačenja tri antene radara zvanog MARSIS. Ovo je trebalo biti obavljeno još u travnju prošle godine, ali te je akcija obustavljena zbog rizika da antene kod izvlačenja oštete neke druge uređaje. To je potvrdila i tvrtka Astro Aerospce koja je letjelicu izgradila. Zbog toga je prošlih 8 mjeseci neprekidno vođena tehnička istraga koja je uključivala i gomilu kompjuterskih simulacija. U istragu je bio uključen i JPL, mnogi europski stručnjaci i firma Astrium SAS iz Francuske, koja inače gradi većinu europskih letjelica.

      MARSIS je inače instrument kojeg vodi talijanski tim, a koristit će se za istraživanja Marsovog podzemlja (u potrazi za podzemnom vodom) i Marsove ionosfere. Sastoji se od dva 20 metarska šuplja cilindra široka 25 mm (postavljena u suprotnim smjerovima) i "štapa" usmjerenog prema planetu, dugačkog 7 metara. Izvlačenje ovih komponenti u konačni položaj možda i neće biti moguće, ali ESA se nada da to neće biti slučaj. U najgorem scenariju MARSIS će ostati djelomično ili potpuno neiskoristiv, a šteta na ostalim uređajima bila bi relativno zanemariva. No, u nadi da će MARSIS uspješno biti izvučen u konačni položaj, ESA je dala zeleno svijetlo da se izvlačenje nastavi. Ako sve prođe po planu, radar će od svibnja pa najmanje do prosinca ove godine, kada službeno završava prva etapa misije, obavljati predviđena znanstvena istraživanja.

      Nakon malo problema s izvlačenjem prvog 20 - metarskog dijela antene, drugi dio je besprijekorno izvučen na svoju poziciju 16.6.2005. Dan nakon toga izvučen je i treći dio, ali to nije ni bilo diskutabilno budući da nije postojao rizik od oštećivanja. Prvi dio se na jednom svojem dijelu zakočio, ali to je riješeno okretanjem letjelice prema Suncu kako bi se problematični dio zagrijao i opustio uslijed termičke ekspanzije materijala. Kod izvlačenja drugog dijela letjelica se polagano okretala oko svoje osi kako bi se svi dijelovi jednako zagrijavali, te su tako izbjegnuti svi problemi oko ekspanzije.

      Sada se instument testira, a uskoro bi trebao početi i sa istraživanjima - traženjem vode ispod Marsove površine (na noćnoj strani) i istraživanjem ionosfere (na osunčanoj strani).

more na marsu

u blizini marsova ekvatora pronađeno je zaleđeo more veličine 800 x 900 km i dubine oko 45 metara (Mars Express / ESA)

      ESA je 22.2. potvrdila da je Mars Express pronašao dokaze o postojanju velikog zaleđenog mora na Marsovoj površini. Ono se nalazi u blizini Marsovog ekvatora gdje se temperature mogu podignuti dovoljno da se dio vode odledi. Postojanje tekuće vode dovelo je pitanje o postojanju života na Mrasu korak bliže stvarnosti. Ovo otkriće usmjerit će buduće misije u potragu za mikroorganizmima koji su u takvom okolišu mogli preživjeti, a možda žive i danas.

      Proučavajući slike dobivene HRSC kamerom sa Mars Expressa, kojom se mogu vidjeti i pojedinosti velike samo jedan metar, internacionalni tim znanstvenika je utvrdio da je izvor ovog smrznutog rezervoara niz fraktura poznatih pod imenom Cerberus Fossae. Voda je potekla iz podzemlja i skupila se formiravši ovo 800 x 900 km veliko more. S prosječnom dubinom od 45 metara, ovo more moglo bi se veličinom i dubinom usporediti sa Sjevernim morem na Zemlji. Pretpostavlja se da je more nastalo prije 5 milijuna godina, otprilike u vrijeme kada su se ljudi tek razvijali od majmuna. No, u geološkom smislu, ovaj događaj dogodio se relativno nedavno, što znači da je moguće da i danas postoji tekuća voda ispod površine i da se isti procesi odvijaju i danas. U mokrim uvjetima ispod površine, gdje bi bili zaštićeni od štetnog zračenja, mogli su se razviti primitivni oblici života.

Mislav Baloković, 27.2.2005.