NAPOMENA: Članak je napisan prije spuštanja rovera Spirit i Opportunity, te dolaska u orbitu Mars Express orbitera. Ovdje opisani proces spuštanja dogodio se u predviđenom vremenu, a što se događalo poslije, možete pročitati u nekom od novijih članaka: novosti s marsa, mars express novosti. Neke informacije možete pročitati i u komentarima starih slika tjedna: phobos, columbia hills, krater endurance i opozicija marsa.

      Ovih dana oko Marsa je prava gužva. Čak 6 svemirskih sondi istražuje Mars iz orbite, a tri će se spustiti na površinu. Ovo razdoblje možemo slobodno nazvati zlatnim dobom istraživanja Marsa. Dok Marsovi se stari znanci, Mars Global Surveyor i 2001 Mars Odyssey i dalje bave svojim istraživanjima, pridošlice Nozomi, Mars Exploration Roveri A i B, te ESAin Mars Express se polako približavaju i spremaju invaziju na crveni planet. Mars Express je na svoje putovanje ponio i Beagle 2, prvi lander Europske svemirske agencije. Nekoliko dana kasnije od Beaglea, na Mars će stići i dva NASAina landera: Exploration Roveri A i B (odnosno Spirit i Opportunity). Europski i američki landeri spustit će se na isti, spektakularni način koji je prije nekoliko godina testirao Mars Pathfinder. Nakon što izgori većina toplinskog štita, sonda će izbaciti padobran koji će ju usporiti. Prije samog pada, oko sonde će se napuhati velike bijele lopte - zračni jastuci. Bez obzira na to što je padobran usporio pad, letjelica će velikom brzinom udariti u tlo crveno tlo, a zatim se odbiti i još neko vrijeme odskakivati. Predviđeno je da se Spirit zaustavi negdje na dnu velikog kratera Gusev, dok će se Opportunity spustiti oko sredine visoravni Meridiani na suprotnoj strani planeta. Dok se oni budu spuštali, 4. i 25. siječnja 2004., u ravnici Isidis će se istraživanjem naveliko baviti sonda Beagle 2. Zbog toga što je ovo jedina europska misija na Mars u prošlosti, a i u bližoj budućnosti, Beagle će istraživati sve, pa će između ostalog tražiti i dokaze o mirkoskopskom životu na Marsu. Osim što će Beagle tražiti znakove života, razlikuje se od američkih rovera i po tome što nije pokretna. Uzorke će skupljati velikom robotskom rukom na kojoj se nalazi pravi mali kemijski laboratorij. Inače, cijela sonda nije veća od kotača za bicikl. Mnogo veći nisu ni roveri blizanci Spirit i Opportunity. Nakon što se njihovi veliki zračni jastuci ispušu, sonda se rasklapa i iz nje izlazi maleno vozlio na 6 kotača. Ti će roboti na dan prevaljivati do 40 metara i obavljati najrazličitije pokuse. Opremljeni su kamerama visoke rezolucije, raznim spektrometrima, rukom za uzimanje uzoraka i kemijskim laboratorijem. Iako je ista konfigururacija korištena i u misiji Pathfinder, novi su instumenti višestruko poboljšani.

      Iako su landeri interesantniji dio ovih misija, treba spomenuti i njihove orbitere, a posebno Mars Express. On će u visokoj rezoluciji napraviti kartu cijelog planeta, u vizualnom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Iako Mars Global Surveyor ima bolje kamere, on više snima pojedinosti, a ne cijeli planet. Nakon godina provedenih u svemiru, do Marsa će uskoro stići i japanska sonda Nozomi. Njena priča je stvarno zaslužila da se sonda nazove Nozomi ("nada" na japanskom). Već na početku puta, zakazao je glavni motor i letjelica nije postigla brzinu dovoljnu za putovanje do Marsa. Zato je uz pomoć pomoćnog motora 6 godina morala izvoditi manevre oko Zemlje i Mjeseca, ne bi li postigla potrebnu brzinu. No, nije to sve. Dug boravak u svemiru i stalna izloženost Sunčevom vjetru oštetili su komunikacijski sustav i grijače, tako da se Japanska svemirska agencija može samo nadati da se gorivo nije zaledilo (ono je ključno kod finalnog ubacivanja u orbitu).

umjetnički prikaz sonde 2001 mars odyssey (NASA)

      Interesantno je da kroz povijest istraživanja Marsa nikad nije bilo toliko uspješnih misija za redom. Isto je toliko zanimljiva činjenica da niti jedna ruska misija na Mars nije uspjela (bilo ih je čak 16). NASA je posjetila Mars u 9 (uskoro vjerojatno 11) uspješnih misija, dok 5 misija nije bilo uspješno. Od zadnjih misija valja izdvojiti uspješnog Mars Pathfindera, ta neuspjele Mars Observera, Mars Climate Orbitera, Mars Polar Landera i ruski Mars 96. Mars Pathfinder bio je prva letjelica koja se spustila na Mars poslije Vikinga 1 i 2 1975. godine. Od tada, NASA je izgubila čak 5 letjelica, ne računajući otkazivanje leta landera koji je trebao do Marsa doći na sondi 2001 Mars Odyssey. Izgubljena je ogromna svota novca, jer su te letjelice bile namjenjene općenitom istraživanju, tako da su nosile mnogo vrlo skupih instrumenata. NASA je prije par godina započela tzv. Mars Exploration program prema kojem bi svake dvije godine slala po dvije letjelice na Mars ili u njegovu orbitu. Ove letjelice bile bi relativno jeftine, a istraživat će neko usko područje. Tako će biti smanjeni materijalni gubitci u slučaju neuspjeha, a Mars će biti konstantno i sustavno istraživan.

Mislav Baloković, <1.4.2004.

      Od pisanja ovog članka do danas, mnogo se toga dogodilo na Crvenom planetu. Spirit i Opportunity uspješno su sletili i obavili svoje primarne misije u predviđenom roku. Sada se još uvijek kreću površinom planeta, sakupljajući dragocijene znanstvene podatke. Što se točnije događa s njima pročitajte na glavnoj stranici ili na službenoj stranici misije, http://marsrovers.jpl.nasa.gov. Nažalost, sonda Beagle nikad se nije javila sa površine planeta, a nezna se ni što se točno s njom dogodilo. Sonda Nozomi ipak nije uspjela upaliti svoje motore i ubaciti se u orbitu. Osim dosadašnjih članova, u orbiti se sada nalazi europska sonda Mars Express, a očekuje se i nekoliko novih u iduće 2 godine.