nova klasa planeta

nova klasa planeta kru�i iznimno blizu zvijezdi, uzrokuju�i vrlo visoku povr�insku temperaturu (Mislav Balokovi�)

      Prije nekoliko dana europski astronomi potvrdili su da je na�ena nova klasa objekata, nazvana "vrlo vru�i Jupiter". Radi se o planetima izvan Sun�evog sustava koji su svoje ime dobili zbog svoje mase i vrlo visoke povr�inske temperature. Masa je karakteristi�na za masu planeta sli�nih Jupiteru (najmasivnijem planetu Sun�evog sustava), a visoka temperatura posljedica je kru�enja oko zvijezde na vrlo maloj udaljenosti. Sli�no ovoj klasi, postoji i od prije poznata klasa "vru�ih Jupitera" koja se koristi za sli�ne objekte, ali s ni�im povr�inskim temperaturama. Ti ekstrasolarni planeti, logi�no, kru�e na ne�to ve�im udaljenostima od svoje zvijezde, a imaju periode du�e od 3 dana. Ono po �emu je nova klasa ekstrasolarnih planeta posebna je (osim temperature) njihov period koji je kra�i od 2 dana. No, astronomi pretpostavljaju da bi takvi planeti mogli biti dosta rijetki, samo jedan u 2500 - 7000 zvijezda.

     Za otkri�e nove klase planeta zaslu�na su dva planeta koja kru�e oko zvijezda OGLE-TR-113 i OGLE-TR-132. Oznaka OGLE ozna�ava pripadnost pripadnost pretrazi neba koja koristi novu metodu otkrivanja planeta - metodu tranzita. To zna�i da se planeti otkrivaju tako �to se prati promjena sjaja zvijezde izazvana tranzitom (prelaskom) planeta ispred zvijezde, gledano sa Zemlje. Po�to je promjer planeta u prosjeku 10 puta manji od promjera zvijezde sli�ne Suncu, o�ekuje se da planet pokrije 1/100 diska zvijezde i blokira oko 1% njenog svijetla. Ekvivalent tom doga�aju dogodit �e se uskoro, 8.6.2004., kada �e Venera prelaziti preko Sun�evog diska. O tome �emo jo� posebno pisati. Tranzit planeta preko diska zvijezde do sada je promatran samo jednom - u slu�aju zvijezde HD209458. Svi ostali ekstrasolarni planeti, kojih sada ima vi�e od 120 otkriveni su ili metodom Dopplerovog pomaka ili astrometrijom. Te metode se temelje na �injenici da planet gravitacijski utje�e na zvijezdu, pa zbog tog kru�nog gibanja vidimo da se zvijezde pomi�e. Postoje i neke nove, egzoti�ne metode, a vi�e o njima pro�itajte u posebnim �lancima. Ono �to je minus metode tranzita je da nam ne govori ni�ta o objektu koji prelazi ispred zvijezde. Iz tranzita se mo�e izra�unati radijus objekta, ali ne i njegova masa. A kako je masa parametar koji govori o kojoj se vrsti objekta zapravo radi, tek je kombinacija dviju metoda potpuna.

strelicom je ozna�ena jedna od zvijezda za koju je potvr�eno da ima planet (ESA/ESO)

     Kao dio istra�ivanja 155 000 odabranih zvijezda u dva podru�ja na Ju�nom nebu (jedno u smjeru centra Galaksije, drugo u konstelaciji Carina), na�eno je 137 potencijalnih kandidata za egzoplanete. Od tih 137, za najve�i dio tranzita zaslu�ne su vrlo tamne dvojne zvijezde i sme�i patuljci, a za sada su potvr�ena i dva planeta. Europski tim znanstvenika koristio je 8.2 metarski VLT Kueyen teleskop observatorija Paranal u �ileu u kombinaciji sa naprednim FLAMES spektroskopom da bi detektirali pomake spektralnih linija uzrokovane gravitacijskim utjecajem planeta. Ovo ni ne bi mogli napraviti nekim manjim teleskopom jer su zvijezde dosta slabog sjaja, oko magnitude 16. Kori�tena je i mogu�nost FLAMES/UVEX ure�aja da istodobno mo�e ispitivati spektre �ak 8 objekata istodobno u vrlo visokoj rezoluciji. Izmjerene radijalne brzine izmjerene su s precizno��u od oko 50 m/s. Mjerenja provedena u o�ujku pokazala su da se oko zvijezde OGLE-TR-113, koja se nalazi �ak 6000 svjetlosnih godina od Zemlje, kre�e planet 35% te�i i 10% ve�i od Jupitera. Njegov orbitalni period (ekvivalent na�oj godini) iznosi samo 1.43 dana, a polumjer staze iznosi 3.4 milijuna kilometara. Samo za usporedbu, Merkur, koji je najbli�i planet na�em Suncu, ima 17 puta ve�i radijus putanje i za jedan ophod mu treba 58 dana. Drugi planet kru�i oko zvijezde s oznakom OGLE-TR-132. Ona se nalazi oko 1200 svjetlosnih godina od Zemlje i ne�to je hladnija od Sunca (spektralnog tipa K). Planet kru�i oko nje na udaljenosti od 0.03 astronomske jedinice (4.6 milijuna kilometara), za �to mu treba 1.69 dana. Masa mu je gotovo jednaka Jupiterovoj, ali je 15% ve�i. Temperature oba planeta kre�u se oko 1800 stupnjeva Celziusa.

Mislav Balokovi�, 9.5.2004.