|
Dana�nji refraktori mogu se podijeliti u dvije skupine: akromatske
i apokromatske. Razlika me�u njima je u kvaliteti koja proizlazi
iz razli�itih opti�kih sustava. Naime, aporefraktori se smatraju
teleskopima koji dosti�u opti�ko savr�enstvo, imaju uglavnom
tri le�e i iznimno su skupi. Prije nego �to objasnim �emu uop�e
slu�e tri le�e umjesto jedne, trebalo bi objasniti pojam kromatske
aberacije.
Kromatska aberacija je aberacija (iskrivljavanje
slike) kod koje dolazi do pojave nefokusiranog svijela oko svijetlih
objekata.
To se daga�a zato �to le�a razli�ito lomi svijetlo razli�itih
valnih duljina, pa one nemaju fokus u istoj to�ki. Pojava aberacije,
naravno, nikako nije dobra, ali neizbje�na je ako nemate novca
za aporefraktor. Postoji jedno pravilo koje ka�e da je aberacija
minimalna ako je fokalna duljina 3 puta ve�a od kvadrata promjera
objektiva. Kod malih refraktora to nije problem, ali ve� kod
refraktora promjera 4" to postaje neizvedivo (�to se ti�e amaterskih
teleskopa).
Kromatska aberacija dovela je do pojave
tzv. akromatskih le�a koje ju djelomi�no ispravljaju. To je zapravo
sustav od dvije
le�e i on se danas naj�e��e koristi. No, kod ve�ih refraktora
aberacija se opet pojavljuje u zamjetnoj koli�ini. Postoji tzv.
chromacorr - dodatak koji ispravlja kromatsku aberaciju, ali
on je dosta skup. Druga opcija za takve refraktore su filteri.
Mogu se koristiti filteri u boji, ali navodno se najbolji rezultati
dobivaju sa "UV minus" filterima (koji blokiraju ljubi�astu
i ultraljubi�astu svijetlost) ili u nekoj od kombinacija. Najbolje
(i analogno, najskuplje) filtre danas proizvode Lumicon i Sirius
Optics. O filterima se posebno govori u �lanku dodatna
oprema.
 |
osim �to ko�taju cijelo bogatstvo,
aporefraktori se obi�no prodaju bez ikikve dodatne
opreme i monta�e (TeleVue) |
|
Vra�amo se na refraktore. Ve�
sam spomenuo da postoje akro i apokromatski refraktori. Akromatske
refraktore mu�i kromatska
aberacija, ali apokromatske refraktore ne. Naravno, aberacije
�ete se rije�iti samo uz visoku cijenu. Najpoznatije firme koje
proizvode aporefraktore su TeleVue, Takahashi, Wiliam Optics,
Borg... Ako budete po Internetu ili po stranim astronomskim �asopisima
gledali teleskope i primjetili da neki maju�ni refraktor do�e
2000 dolara, naletili ste na apo. Te teleskope mnogi astronomi
smatraju opti�kim savr�enstvom, a njihova tajna le�i u objektivu
od �ak tri le�e. One se ne rade od obi�nog stakla i ne rade ih
vrijedni mali Kinezi koji rade akrorefraktore, nego od posebnog
(flint, crown, ED) stakla ili �ak kristala kalcijevog fluorita.
Me�u le�e se ponekad stavlja ulje, zrak ili neko drugo sredstvo
koje jo� pobolj�ava performanse. Takvi se teleskopi �esto koriste
sa le�ama kao �to su Nagler i Panoptic, koje tako�er do�u cijelo
bogatstvo (tko ima love za apo, skupit �e i za takvu le�u). Po�to
su apoi obi�no kratkih fokalnih duljina, mogu imati ekstremno
veliko vidno polje, pa je le�a po�eljnija �to joj je ve�e vidno
polje i du�a fokalna duljina. Na primjer apo sa fokalnom duljinom
od 700 mm sa Naglerom od 31 mm (vidnog polja 82�) daje pravo
vidno polje od �ak 4 stupnja! To je 8 puta ve�e od punog Mjeseca.
Vjerujem da si takvo ne�to ne mo�ete ni zamisliti. Kako bi na
reklami rekli: "I sve je to va�e za samo 7000 dolara." Samo
u snu... Osim �to �e vam omogu�iti do�ivljaj za koji ka�u da
je
potpuno novo iskustvo, s aporefraktorom se mogu promatrati i
planeti pod velikim pove�anjem (ograni�enim uglavnom samo vremenskim
uvjetima i stabilnosti atmosfere).
 |
mali 60 mm refraktori su pravi
po�etni�ki teleskopi, kao �to je nekad bio ovaj (a.k.a.
smoki�) (Mislav Balokovi�)
|
|
Da zaklju�im ovaj dio o refraktorima,
trebao bi re�i �to je tu dobro, �to nije i �emu oni zapravo slu�e.
Amateri koji tek
ulaze u astronomiju, obi�no po�inju sa 60 - 90 mm refraktorom.
To se preporu�a onima koji jo� nisu sigurni da li �e se baviti
astronomijom ili ne. Njihova optika se obi�no proizvodi kod marljivih
malih Kineza, ali zato su oni jeftini i za po�etnika �isto dovoljni.
Nedavno sam imao priliku staviti jedan do drugoga tri 60 mm refraktora
razli�itih tvrtki - sve �to je bilo razli�ito su bile boje opti�ke
cijevi (tubusa). Po�to se svi proizvode u istoj kineskoj tvornici,
firma kod takvih teleskopa nije bitna. Kroz njih se daju promatrati
planeti (ali ne pod velikim pove�anjem) i Mjesec, a da se vidjeti
i ne�to najsvijetlijih DSOa. Ovdje vas moram upozoriti: oni teleskopi
koji se prodaju u robnim ku�ama (a.k.a. department-store-teleskopi)
i na kojima pi�e da imaju pove�anje 100, 200, 500 i 1000 puta
su �ista reklama i ne preporu�aju se. Pove�anje koje pi�e na
kutiji mo�da se i mo�e dobiti, ali je potpuno beskorisno. Nasuprot
tim jeftinim malim refraktorima, postoje i aporefraktori od 60
do 100 mm. Oni, zahvaljuju�i svojoj optici mogu podnijeti velika
pove�anja i s njima je navodno prekrasno gledati planete. Osim
za to, koriste se i za wide - field (�irokokutno) promatranje
neba i astrofotografiju. Obi�no su vlasni�tvo vrlo ozbiljnih
amatera koji ve� imaju nekoliko ve�ih teleskopa.
Slijede�u kategoriju �ine refraktori od 100 do 150 mm. Njima
se ve� da hvatati dosta DSOa, a kod promatranja planeta javlja
se problem kromatske aberacije. To su teleskopi kakve �e imati
oni koji su neodlu�ni da li im je dra�e gledati planete ili DSOe.
I oni se manje - vi�e proizvode u Kini, a prodaju ih Konus, Skywatcher,
Orion, Celestron... Meade u ovoj klasi ima (ili je imao) ED verziju,
koja ima akromatsku le�u s jednim elementom od posebnog ED (Extra
- Low Dispersion) stakla, koja je zbog toga bolja i skuplja.
Mislav Balokovi�, < 1.4.2004.
|
