tipi�ni 6 in�ni (150 milimetarski) newtonian na dobsonskoj bazi, skra�eno 6" dob

      Reflektori su druga velika skupina teleskopa i dijele se na vi�e vrsta. Danas su me�u amaterima najra�irenije dvije: dobsoni i SCTovi. Svaka od njih ima posebne karakteristike i ima druga�iju svrhu. No, po�et �u sa op�enitim stvarima. Reflektori koriste zrcala umjesto le�a. Za�to? Zbog toga �to su velike le�e skupe i �pate� od kromatske aberacije. Za razliku od malih refraktora, koji se izra�uju od 60 mm, reflektori se obi�no ne izra�uju ispod 4.5 in�a. SCTove ne�ete na�i ni ispod 6 in�a. Razlog tome je vjerojatno neisplativost: naime, reflektori zahtijevaju da se srednji dio otvora �rtvuje za sekundarno zrcalo koje je potrebno da se svjetlost usmjeri prema objektivu. Zbog toga ra�unajte da svaki reflektor ima ne�to manju mo� sakupljanja svjetlosti od nominalne.

     Najmanji i najjeftiniji reflektori su tzv. babydobovi. To su Newtonski dobsoniani od 4.5 in�a (114 mm). Lako ih je napraviti doma, a preporu�aju se po�etnicima kao prvi ozbiljniji teleskop. �to se cijene ti�e, jeftiniji su od refraktora istog promjera, �to vrijedi i za sve ve�e dobsone, odnosno Newtoniane. Razlog tome nije kvaliteta, nego jednostavnost izvedbe. Kada se za teleskop ka�e da je Newtonski, to zna�i da ima paraboloidno primarno zrcalo i ravno sekundarno zrcalo postavljeno pod 45 stupnjeva blizu gornjeg kraja tube.

     Manji Newtoniani postavljaju se i na ekvatorske monta�e (koje prate nebo), ali naj�e��e se montiraju na dobsonsku monta�u. To je vrsta altazimutalne monta�e (koja se mo�e pomicati gore - dolje i lijevo - desno) vrlo jednostavne za napraviti i vrlo jeftine u odnosu na ostale. Ovakvi teleskopi imaju najbolji omjer cijene i aperture (promjera zrcala), ali imaju i svoje mane. Prvo, potrebna im je kolimacija. To je postupak "poravnavanja" opti�kih elemenata (zrcala). Nekolimirani teleskop daje lo�iju sliku od kolimiranog, a kolimacija je od ve�e va�nosti �to je teleskop "br�i" (ima manji f - broj). Kolimacija obi�no zabrinjava po�etnike, ali kad se jednom nau�i i isproba par puta, problem je jedino to �to oduzima vrijeme. Drugo, �to se ti�e slike, manje je kontrasta nego kod refraktora i javlja se koma - iskrivljenje slike na rubovima. Ovo drugo zamjetnije je na teleskopima sa manjim f - brojem i kod �irokokutnog promatranja. Tre�e, ve�i dobsoni su stvarno zvijeri i nisu prikladni za nositi uokolo, a mo�da vam ne�e stati ni u auto. Postoji dizajn koji se na engleskom zove truss - tube (neznam hrvatsku rije�). Radi se o teleskopima koji radi prenosivosti nemaju tubu u jednom dijelu, nego je zamjenjuje s (naj�e��e) 8 �ipki koje povezuju donji i gornji dio teleskopa. Takav se teleskop mo�e dosta brzo rastaviti i sastaviti, a lako je dijelove potrpati u auto.

12.5" discovery truss dob a.k.a. hermann i 6" dob a.k.a. berta s lijeve strane (Mislav Balokovi�)

     Vlasnici velikih dobsona obi�no su tzv. "DSO osobe", oni koji �ele za svoje novce dobiti �to ve�i promjer zrcala. Kako naziv ka�e, oni u�ivaju u gledanju objekata kao �to su maglice, galaksije, kuglasti i otvoreni skupovi. Planeti, naravno, nisu zabranjeni, ali ti ljudi obi�no imaju i par manjih teleskopa koji im slu�e za planete i Mjesec. Najve�e komercijalne dobsone rade Discovery i Obsession. Za te �ete zvijeri nakon narud�be �ekati i godinu dana.

      Od manjih dobsona, najisplativiji su oni od 8 in�a. To su teleskopi s kakvim mo�ete dobiti prekrasan uvod u astronomiju. Oni pli�eg d�epa kupit �e 6 in�ne verzije, a oni dubljeg, mo�da i 10 in�ne. U svakom slu�aju, ti teleskopi za po�etnika imaju najbolji omjer ulo�enog i dobivenog. Planeti u njima izgledaju prili�no dobro (iako malo "isprano"), a da se uhvatiti puno DSOa. Mo�da najpoznatija serija ovih teleskopa je Orionov SkyQuest, a proizvode ih Discovery, Hardin Optical, Meade, Celestron i mnogo nepoznatijih firmi.

      Ako vam nije draga dobsonska monta�a, postoje Newtoniani i hibridni Schmidt - Newtoniani postavljeni na ekvatorske monta�e. Oni su skuplji od dobsonske bra�e i ne proizvode se u verzijama iznad 10". Njima �ete lak�e mo�i pratiti nebo, a postoji i mogu�nost astrofotografije. Proizvode ih gotovo sve firme.

jedan stariji model meadovog 12" SCTa (Meade Instruments)

      Druga glavna vrsta reflektora su katadioptrici. Od Newtoniana ih razlikuje ne�to kompliciraniji dizajn. Katadioptirci se naj�e��e baziraju na Cassegrainovoj konfiguraciji zrcala u kombinaciji sa nekom od korektorskih plo�a. Poznatija je jo� jedino Gregoryjeva konfiguracija, ali takvi teleskopi su rijetki. Obje vrste sastoje se od dva zakrivljena zrcala. Zbog toga mogu biti dosta kratki i kompaktni, a imati veliku fokalnu duljinu. Velika fokalna duljina zna�i i dosta veliki f - broj, �to se mo�e rije�iti tzv. fokalnim reduktorom. Op�enito, za ove teleskope postoji mnogo dodatne opreme.

      Iza primarnog ne postoji fokuser, nego se fokusira pomicanjem primarnog zrcala naprijed i natrag. Okulari se nalaze iza primarnog zrcala, a do njih svijetlost dolazi kroz rupu u primarnom. Ne morate se bojati, time se ne gubi svijetlost jer taj dio zrcala ionako prekriva sekundarno. Ono je postavljeno nasuprot primarnom na korektorsku plo�u. Ona slu�i za ispravljanje sferne aberacije, a postoje dvije va�nije vrste: Schmidtova i Maksutova. Korekcija aberacije va�na je za astrofotografiju, �to je danas naj�e��a namjena ovih teleskopa. Najve�a konkurencija su me�usobno Meade i Celestron koji imaju potpuno kompjuterizirane SCTove (skra�eno od Schmidt - Cassegrain Telescope). Kod ovih teleskopa javilo se tzv. "go - to" pitanje. Radi se o tome da li je dobro koristiti go - to kompjuterizirani sistem u kojem je potrebno samo odabrati objekt na daljinskom. To jako poskupljuje teleskop, a za istu cijenu se mo�e dobiti ve�i i mo�da bolji. Osim toga, manualno tra�enje objekta ima neki svoj astronomski �arm.

5" mak (a.k.a. fjodr) sa solarnim filterom na tranzitu venere 8.6.2004. (Damir Andra�evi�)

      SCTovi se ne proizvode u malim dimenzijama, a i u principu ih nema ispod 1500 dolara. To su sve manje vi�e sofisticirani teleskopi kojima se slu�e iskusni amateri i astrofotografi. Mo�e ih se toliko kompjuterizirati da ga mo�ete ostaviti na selu i upravljati njime iz grada preko Interneta. Kao �to i sami vidite, ovo nisu teleskopi za po�etnike. Ozbiljnijim amaterima koji se tek po�inju baviti astrofotografijom ili im treba manji teleskop od dobsona koji ne stane u auto, za oko �e mo�da zapeti neki od Maksutova. Oni su dosta kompaktni, nemaju aberacije i podjednako su dobri za planete i DSOe. Rade ih Orion, Konus, Meade, Intes... Obi�no imaju velike f - brojeve �to zna�i da imaju manje vidno polje i daju ve�a pove�anja.

      Ono �to je �esta zabluda kod SCTova je da ih ne treba kolimirati. SCTovima se tako�er mogu pomaknuti opti�ki elementi (obi�no sekundarno). Kolimacija je zapravo vrlo bitna jer primarno obi�no ima mali f - broj, a za takva je zrcala kolimacija najnu�nija. Ona je malo kompliciranija nego kod Newtoniana, ali to tako i tako ne�e raditi po�etnici. Maksutove u principu ne�ete morati kolimirati jer su vrlo rigidni i te�ko da �e im se elementi pomaknuti.

      Od ostalih komercijalnih reflektora spomenut �u jedan novitet na tr�i�tu teleskopa - Orionov off - axis 3" Clear Aperture reflektor. On ima zrcalo koje svijetlo ne fokusira prema ravno gore, ve� malo sa strane. Zbog toga sekundarno zrcalo ne mora biti iznad primarnog, pa se izbjegava difrakcija i ne gubi se svijetlo koje bi ina�e zaklonilo sekundarno zrcalo. Sli�na konfiguracija (bez sekundarnog) naziva se Herschelova, ali takvi se teleskopi komercijalno ne proizvode.

Mislav Balokovi�, < 17.12.2004.