(NASA, JPL-Caltech, University of Arizona)

      Prema najnovijim podacima, nakon uspješnog ubacivanja u orbitu, letjelica je nedavno poslala i svoje prve fotografije. S desne strane možete vidjeti dio jedne od prvih slika koju je sonda poslala. To je samo ulomak velike slike koju možete naći ovdje. U pogon su stavljene sve tri kamere - HiRISE, CTX i MARCI. Više o njihovim namjenama i funkcijama možete pročitati ovdje. Za vrijeme snimanja koje je trajalo četrdesetak minuta, MRO je skupio oko 25 gigabita podataka i poslao ih prema Zemlji. Oni će uglavnom biti korišteni za kalibraciju i planiranje znanstvene misije koja počinje na jesen. Više o znanstvenim ciljevima možete pročitati u starijim novostima (dolje).

Mislav Baloković, 26.3.2006.

      Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) sretno je stigao na svoje odredište! Nakon pola sata neizvjesnosti, koliko je sondi trebalo da prođe iza Marsa i sama se pobrine za sebe, prošlo je u najboljem redu i prema planu. Da manevar ubacivanja u orbitu nije uspio, MRO bi samo proletio kraj Marsa i prije ili kasnije zapeo u orbiti oko Sunca. Nakon ubacivanja u orbitu, MRO čeka pola godine prilagođavanja orbite prije nego što krene sa znanstvenim radom. Prilagođavanje se uglavnom sastoji od povremenih "uronjavanja" u Marsovu atmosferu koja zbog aerodinamičkog trenja smanjuje brzinu sonde. Od početne vrlo eliptične orbite s periodom od 35 sati, orbitu treba smanjiti tako da MRO obiđe Mars za oko 2 sata na visini od 300 km.

Mislav Baloković, 10.3.2006.

umjetnička vizija MROa nad planetom (NASA/JPL)

      Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) je sonda trenutno na sedmomjesečnom putovanju prema Marsu. Lansirana je 12.8. prošle godine i uskoro bi trebala stići u Marsovu orbitu. Nakon još pola godine aerodinamičkog kočenja i orbitalnih manevara, na jesen će početi znanstveni rad.

      Kao i većina misija na Mars, MRO će tražiti dokaze da je na Marsu postojala tekuća vode, tražiti će znakove vode ispod površine, analizirati površinske oblike reljefa i sastav tla, te pratiti meteorologiju planeta. Oprema kojom će se pritom služiti bolja je od bilo koje prijašnje sonde. Iz niske orbite (oko 300 km iznad površine Marsa) moći će razlučiti objekte koji imaju samo jedan metar u promjeru! Za usporedbu, do sada je najbolja kamera imala rezoluciju od oko 10 metara.

      Ono po čemu je posebna ova misija je njena namjena da bude poveznica u komunikaciji između nove generacije sondi i Zemlje. Naime, MRO nosi novi komunikacijski sustav kojime će se testirati interplanetarna komunikacija na radio frekvenciji zvanoj Ka-band, preko koje se može prebaciti mnogo više podataka uz manji utrošak energije. Tijekom svog putovanja prema Marsu, sonda je već oborila rekord u količini prenesenih podataka u jednom danu, čime je potvrđena kvaliteta novog sustava. Osim znanstvanih ciljeva, MRO će služiti kao komunikacijski most između Zemlje i budućih sondi. Osim komunikacije, MRO će poslužiti i kao instrument za određivanje mjesta spuštanja budućih landera na površinu, budući da svojom kamerom visoke rezolucije može naći sve potencijalne opasnosti kao što su veliko kamenje i mali krateri. Iako primarna misija sonde završava krajem 2010. godine, ona bi još dugo mogla služiti za navigaciju i komunikaciju budućih istraživača Crvenog planeta.

Mislav Baloković, 16.2.2006.