cenar mliječnog puta - supermasivna crna rupa
potrebna oprema: dalekozor ili mali teleskop
     Promatranje samog centra naše galaksije oduvijek je bio nerješivi problem astronomima. Zbog velike količine plina i prašine, obična se svjetlost nikako ne može probiti do nas. Zato nam je do nedavno ovaj dio Mliječnog puta, mogli bismo čak reći i vlastito susjedstvo, bilo potpuno nepoznato. Ali infracrveni i radio valovi ipak se mogu probiti kroz plin i prašinu dajući nam izrazito zanimljive podatke. Prvi otkriveni kozmički radio izvor bio je tzv. Sagittarius A. Otkriveno je da ima masu oko 1000 puta veću od mase Sunca, a osim toga i da je stacionaran tj. da se ne kreće. Sve ovo upućivalo je na mogućnost da je Sagittarius A zapravo crna rupa. Danas se vjeruje da se sastoji od dva dijela, Sagittarius A Zapad je crna rupa a Sagittarius A Istok je maglica nastala eksplozijom supernove. Moderna istraživanja zaključila su da je centar galaksije više od milijun puta gušći od bilo kojeg poznatog zvjezdanog skupa. Sastoji se od zvijezda, mrtvih zvijezda, plina, prašine i naravno, crne rupe. Teleskop usmjeren u ovo područje pokazuje brojne zvijezde koje nisu dio samog centra već se nalaze mnogo bliže, ali ipak u istom smjeru. Ono što je zanimljivo je da je tamo negdje iza svih tih zvijezda, prava pravcata supermasivna crna rupa oko koje se vrte zvijezde, naša galaksija pa i mi sami. Meni je barem, samo to saznanje dovoljno da budem jako impresioniran.

cygnus X-1 - srednje masivna crna rupa
potrebna oprema: mali teleskop
     U zviježđu Labuda, blizu zvijezde Eta Cygni nalazi se jedan od najuvjerljivijih kandidata za srednje masivnu crnu rupu. Za razliku od supermasivne crne rupe u centru naše galaksije, ova crna rupa ima masu 6 - 15 puta veću od Sunčeve. To bi značilo da ima promjer samo 45 kilometara. Crna rupa je u dvojnom sustavu sa zvijezdom HDE 226868 koja je zaokružena na karti. Ovo je zvijezda 9. magnitude i uz tamno nebo se može vidjeti i najmanjim teleskopom. Zvijezda je superdiv i iznimno je vruća - čak 30,000 K. Zvijezda i crna rupa se okrenu jedna oko druge u samo 5,6 dana.

3C273 - najsjajniji kvazar na nebu
potrebna oprema: srednje veliki do veliki teleskop (minimalno 8")
     Najudaljeniji objekt koji možemo vidjeti golim okom je Andromedina galaksija udaljena 2 milijuna svjetlosnih godina. Prava sitnica. Ovaj je kvazar udaljen dvije milijarde. Uz veći teleskop, vrlo tamno nebo i dobru kartu možete ga vidjeti tek kao plavkastu zvjezdicu. No sam izgled i nije tako bitan. Zapanjujuće je da nešto tako daleko uopće i možemo vidjeti! Najbolje je krenuti od galaksije NGC 4536 u zviježđu Djevice. 1,25° istočno od galaksije nalazi se kvazar. U potrazi je vrlo korisna dvojna zvijezda koja se nalazi malo zapadno od kvazara. Komponente dvojne se nalaze na udaljenosti 3", a magnitude su im 12.8 i 13.

ekstrasolarni planet - 47 ursae majoris
oprema: golo oko
     Ekstrasolarne planete ne možemo direktno promatrati. To još nisu uspjeli niti profesionalni astronomi. Ono što možemo je vidjeti zvijezdu oko koje sigurno kruži planet. Pronaći zvijezdu nije nimalo teško. Nalazi se u zviježđu Velikog Medvjeda, a sjaji petom magnitudom. Planet, nešto teži od Jupitera, kruži na udaljenosti od 2,1 AU. Ova bi ga udaljenost, da se nalazi u Sunčevom sustavu, smjestila između Marsa i Jupitera. Satelit Hipparchos utvrdio je gornju granicu mase planeta od 7 masa Jupitera.

nebeski superteškaš - polis
oprema: golo oko
     Sunce je ogromno, zar ne? U usporedbi s našom neuglednom Zemljom ono je zaista nepregledno veliko. Zamislite sada zvijezdu kojoj je radijus 100 puta veći od Sunca! Vjeruje se da je upravo plavi superdiv Polis (Mu ili 11 Sagittarii) jedna od najvećih i najenergičnijih zvijezda u našoj galaksiji. Polis zrači više od dva milijuna puta više od Sunca. Nalazi se na udaljenosti od 30,000 svjetlosnih godina, a na nebu ga vidimo kao zvijezdu magnitude 3.86. Nije li fascinantno kako toliko udaljena zvijezda može biti tako sjajna? Polis ima apsolutnu magnitudu čak -10.96, što znači da bi ga vidjeli te magnitude kada bi se nalazio na udaljenosti od 10 parseka (32,6 svj. god).

Mario Pallua, < 1.4.2004.